Obilježena Noć knjige u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu
U ponedjeljak, 23. travnja navečer u Knjižnici Filozofskog fakulteta bilo je neočekivano živahno. Po prvi puta od 2012. godine, otkad se obilježava Noć Knjige, Knjižnica FFZG se uključila u tu manifestaciju. Budući da je zajednička tema bila budućnost knjige, program je, kao i većina njih, bio futuristički orijentiran. Kreativci iz Knjižnice u prizemlju su posjetiteljima ponudili niz književnih poslastica. Tako su se zainteresirani nakon odslušanog koncerta Pop-up Banda mogli uključiti u igranje popularnih društvenih igara kao što su Scrabble, Form a Word, Boggle i Bring Your Own Book, sudjelovati u knjižnom klubu i raspraviti o Sluškinjinoj priči Margaret Atwood, u predvorju Knjižnice razgledati izložbu distopijskih naslova pod naslovom „Izaberite svoju budućnost“ i studentskih radova pristiglih na natječaj „Odjenite klasik u nove korice“. Osim toga, u prizemlju se mogao i poslušati izbor iz audio knjiga „Književno uho“, te pogledati projekcije filmića pod nazivom „BOOK VS E-BOOK“. Dijelile su se i nagrade, za najčitača, odnosno korisnika koji je posudio najviše naslova u protekloj godini (Daniel Pavlović, 167 naslova) te za najbolju naslovnicu klasika (Tamara Moslavac Kos) sa naslovnicom za „Prohujalo s vihorom“ Margaret Mitchell, koju je prigodno datirala u 2036. godinu, stotu obljetnicu objavljivanja.
Dok se sve ovo odvijalo u prizemlju Knjižnice, drugi kat je bio transformiran u nešto posve različito od svakodnevice, prebačen u daleku postapokaliptičnu budućnost te su se njime razletjela čudnovata i nesvakidašnja bića. Tako su brojne posjetitelje kroz jednu imaginarnu budućnost svijeta i knjige provela čarobna stvorenja (većina djelatnika s drugog kata i knjižnični demonstratori s Odsjeka za povijest) koja u stvarnosti postoje samo u prigodno izloženim knjigama. Bili su tu vampiri, pjevale su vile, cerekale se vještice, bubnjala šamanka, šuljali se duhovi i njihov nezaobilazni i obavezni pomoćnik Igor. Kroz viziju jedne mračne i na mahove zastrašujuće budućnosti bez ljudi i struje poslana je snažna poruka te je ukazano na potrebu očuvanja „pravih knjiga“ i u današnje digitalno doba. Sve efekte i doživljaje koje su nam priuštili nemoguće je dočarati u ovakvoj pisanoj formi, jednostavno je trebalo biti tamo…
