Institut za etnologiju i folkloristiku: Povodom praznika rada

Povodom obilježavanja Praznika rada izdvojili smo nekoliko znanstvenih etnoloških i kulturnoantropoloških radova o obilježavanju tog praznika i proslavama rada općenito koji su nastali u okviru istraživačkog i nakladničkog rada Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

 

 

U drugoj polovici 20. stoljeća hrvatska etnologija i kulturna antropologija zanimala se za kulture rada, ali većinom seoske/seljačke kulture rada, dakle ne i za radničku kulturu kako ju je razumjela suvremenost. Time se, u podjeli posla među znanostima, obilno i sustavno bavila sociologija.

 

 

Ipak, u drugoj polovici 1960-ih, moguće po poticaju simpozija o radničkom folkloru koji se 1964. održao u Nikšiću, Ante Nazor će započeti istraživanje folklora u „radničkim sredinama“. Pregled onoga što je doznao o pjevanju borbenih i revolucionarnih pjesama koje su potekle iz međunarodnog radničkog pokreta objavio je 1990. godine u članku u Narodnoj umjetnosti , znanstvenom časopisu Instituta za etnologiju i folkloristiku.

 

 

Na savjetovanju Etnološkog društva Jugoslavije u Titovom Velesu 1968. godine Dunja Rihtman-Auguštin održala je izlaganje pod naslovom „Kultura radnog kolektiva (poduzeća) kao predmet etnološkog istraživanja“ (Dokumentacija IEF-a, rkp. 1439/1993), upozorivši na „potrebu etnološkog odnosno antropološkog […] istraživanja onog dijela jugoslavenske kulture koji se danas razvija u industriji, ne samo općenito u gradu nego posebno u poduzeću“.

 

 

U članku „Metamorfoza socijalističkih praznika“ (Narodna umjetnost 27, 1990) ista je autorica opisala „socijalističku prazničnu godinu“, pa ukratko i obilježavanje Međunarodnog praznika rada.

 

 

U skladu s trendovima u suvremenoj kulturnoj antropologiji u časopisu Narodna umjetnost u posljednjih desetak godina objavljuje se veći broj članaka posvećenih radničkoj kulturi socijalističkoga razdoblja.

 

 

Članak slovenske kulturne antropologinje Mateje Habinc „Europskost ukidanja praznika i socijalističkog neradničkog mentaliteta“ (Narodna umjetnost 52/2, 2015) prati suvremene tendencije prema ukidanju praznika u okviru suprotstavljenih diskursa o „europskosti“ i marljivosti na jednoj i balkanskim i socijalističkim mentalitetima na drugoj strani.

 

 

Prošle, 2017. godine, Hrvatska zaklada za znanost odobrila je financiranje projekta IEF-a Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj (TRANSWORK).

 

 

Izvor i dodatne informacije:

 

 

http://www.transwork.eu/aktivnosti-i-rezultati/povodom-praznika-rada/

 

 

Odgovori