Iz hrvatske lektire o rodnoj povijesti: Lydia Sklevicky

Nastavljamo upućivati na dugu tradiciju stručnih radova o rodnoj povijesti i rodu u hrvatskoj historiografiji i znanosti. Nakon knjige Mirjane Gross slijedi knjiga Lydije Sklevicky s radovima koje je objavljivala još 1980-ih godina.

 

—

 

Lydia Sklevicky, Konji, žene, ratovi, odabrala i priredila Dunja Rihtman Auguštin, Zagreb 1996.

 

Poglavlje “Konji, žene, ratovi itd.: Problem utemeljenja historije žena u Jugoslaviji”

 

 

(….)

 

 

“Konceptualizacija roda kao analitičke kategorije u povijesnim istraživanjima

 

 

Bez obzira na razlike i pomake u teorijskim polazištima, kritike povijesne znanosti koja isključuje žene jednoglasne su u isticanju neophodnosti uvođenja kategorije roda kao kategorije historiografske analize, “što bi imalo omogućiti određivanje i razumijevanje načina na koji su spolne razlike sistematski zadirale u društvo i kulturu, i u tom procesu ženama udijelile nejednakost”. Prisutno je upozorenje da se žene ne mogu pojmiti po analogiji s ostalim društvenim grupama (manjinama, rasama, klasama, kastama) – one su spol. No, prihvatimo li određenje po kojemu je “’sistem pola/roda’ sklop aranžmana kojima jedno društvo pretvara biološku plodnost u proizvode ljudske djelatnosti i u kojem se ove probražene polne potrebe zadovoljavaju”, očito je da se radi o društvenoj, dakle, povijesno uvjetovanoj i promjenjivoj intervenciji u biologiju. Značenje tako određenog spola/roda mora postati integralni dio historiografskog spoznajnog procesa. Štoviše, “trebalo bi postati drugom prirodom povjesničara, bez obzira na njegovu ili njezinu specijalizaciju, da uzima u obzir posljedice roda s istim samorazumijevanjem s kojim to čini kada je u pitanju klasa”.” (str. 16)

 

 

(…)

 

 

Napomena:

 

“Članak je u prvoj verziji napisan po narudžbi urednika britanskog časopisa History Workshop Newsletter (Oxford). Za potrebe zbornika Žena i društvo. Kultiviranje dijaloga što ga je Lydia sama uredila (Zagreb, 1987) proširila je njegov prvi dio pregledom kritika povijesne “nevidljivosti žena”. Spomenuti Zbornik izašao je u nakladi Sociološkog društva Hrvatske, a članak je objavljen u poglavlju “Upisati žene natrag u povijest”, str. 51-60. Članak je također objavljen u prvom broju časopisa Gender and History (1989), te u knjizi Gli studi sulle donne nela Università, Rim 1988.”