Poziv za prijavu – Desničini susreti 2018.: Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967.: društvo, kultura, svakodnevica

Organizatorima “Desničinih susreta 2018.” pridružio se i Centar za povijest Zagreba Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Podsjećamo zainteresirane da je rok za prijavu 31. ožujak 2018. godine.

 

 

P r i p r e m n i o d b o r

 

objavljuje

 

P o z i v   z a   p r i j a v u   p r i o p ć e n j a

 

za znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem

 

Desničini susreti 2018.

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967.: društvo, kultura, svakodnevica

 

Zagreb, 14. – 16. rujna 2018.

 

Rok za prijavu: 31. ožujka 2018.

 

 

Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Odsjek za kroatistiku te Centar za povijest Zagreba Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatsko društvo pisaca i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ u Zagrebu objavljuju da će se Desničini susreti 2018. održati u Zagrebu od petka do nedjelje, 14. – 16. rujna 2018. godine.

 

 

Tema ovogodišnjih Desničinih susreta motivirana je vezanošću Vladana Desnice (Zadar, 1905. – Zagreb, 1967.) uz Zagreb, gdje je studirao od 1924. do 1930. godine i umjetnički stvarao od 1945. godine do smrti. Cilj je skupa inter- i transdisciplinarno propitati problematiku urbane kulture Zagreba u razdoblju od 1918. do 1967. godine, s težištem na dvama spomenutim periodima. Zagreb je u tim periodima, u uvelike različitim hrvatskim, jugoslavenskim te međunarodnim kontekstima – najprije nakon 1918., a potom nakon 1945. godine – doživio velike modernizacijske promjene na svim područjima. Od urbane demografije i ekonomike do socijalne, kulturne, ali i političke dinamizacije, vrlo često konfliktne naravi, Zagreb je bio epicentar kreativnog otvaranja prema brojnim onovremenim receptivno-umjetničkim iskustvima i praksama. Istražujući fenomene i procese zagrebačke društvene, kulturne i intelektualne povijesti navedenog razdoblja, namjera je otvoriti dijaloški prostor za njezino komparatističko propitivanje, tj. utvrđivanje sličnosti i razlika, kontinuiteta i diskontinuiteta.

 

 

Fokusiranje na zagrebačko društvo, kulturu i svakodnevicu implicira i istraživanje razvitka Zagreba kao moderne hrvatske metropole te kao epicentra promjena koje sežu preko hrvatskih i jugoslavenskih granica i koje su prepoznatljive u raznim europskim centrima. Cilj je istražiti i problematizirati Zagreb u spomenutim periodima kao multikulturno središte Srba, Slovenaca, Židova, Nijemaca i pripadnika drugih naroda, koji su bili njegovim žiteljima.

 

 

Navodimo moguća područja istraživanja:

 

 

prvo, demografski razvoj Zagreba sa socijalnih, obrazovnih i profesionalnih stajališta; industrijalizacija grada, promjene u kulturi rada i poduzetništva;

drugo, urbanizacija grada, institucionalne infra- i superstrukture u elitnoj i popularnoj kulturi te svakodnevici različitih slojeva i naraštaja stanovništva;

treće, kulturni transferi i akulturacijski procesi unutar hrvatskog naroda orijentirani prema zagrebačkom središtu;

četvrto, Zagreb kao kulturni, gospodarski i društveni epicentar te žarište inovacija preko hrvatskih granica;

peto, „mape“ elitnih i pučkih kulturnih institucija, mreža i krugova, djelatnosti i inicijativa u razdoblju od 1918. do 1967. (književnost, scenske i glazbene umjetnosti, likovna umjetnost, tiskani te audiovizualni mediji, kao i humanističke i društvene znanosti, napose, intelektualna historija);

šesto, poetički trendovi (avangardna strujanja, novi realizam, socrealizam, druga moderna ili kasni modernizam) i akteri stvaralaštva u elitnoj, pučkoj i popularnoj kulturi;

sedmo, jezične politike zagrebačkih i hrvatskih kulturnih i političkih elita;

osmo, Sveučilište u Zagrebu kao nacionalni i transnacionalni znanstveni i kulturni centar;

deveto, Zagreb kao grad mladih, đačkih, studentskih i radno orijentiranih slojeva i skupina, različitih kulturnih i političkih orijentacija

deseto, reprezentacije Zagreba u umjetničkom stvaralaštvu.

 

 

Prijave i sažetke od cca 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 31. ožujka 2018. Do 15. travnja Pripremni odbor Desničinih susreta odlučit će o prihvaćenim prijavama. Radni su jezici skupa hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski. Sudionicima izvan Zagreba podmirit će se troškovi smještaja i boravka u Zagrebu.

 

 

Supredsjedatelji Desničinih susreta 2017. jesu prof. dr. sc. u m. Dušan Marinković s Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti i prof. dr. sc. Drago Roksandić, s Odsjeka za povijest i voditelj Programa Desničini susreti. Tajnik Pripremnog odbora je doktorand povijesti Tomislav Branđolica.

 

 

Obavijesti i prijave:

tomislav.brandolica@gmail.com

 

 

2018_03_20_Desnicini_susreti_2018_pozivno_pismo_2

 

2018_02_16_DS_2018_prijava

 

 

 

 

 

 

Odgovori