Predstavljanje časopisa “Gordogan” (br. 35-36, 2017)

Predstavljanje će se održati u petak, 2. veljače 2018. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Tema predstavljanja bit će opsežna studija Mate Božića i Stjepana Ćosića „Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća“.

 

 

—

 

Uredništvo časopisa Gordogan
i
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

pozivaju Vas na predstavljanje

časopisa Gordogan, br. 35-36

 

 

Tema predstavljanja bit će opsežna studija Mate Božića i Stjepana Ćosića „Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća“. U tekstu se iznose rezultati višegodišnjih istraživanja koji mijenjaju mnoge dosadašnje pretpostavke o hrvatskim grbovima. O temi će govoriti Neven Budak i Stjepan Ćosić.

 

 

U uvodnome dijelu tribine glavni urednik Branko Matan pročitat će kraću izjavu u povodu odluke Ministarstva kulture da u 2018. godini obustavi financiranje časopisa.

 

 

Predstavljanje će se održati u petak 2. veljače 2018. u 18 h u prostoru Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

 

 

Detaljnije obavijesti u nastavku i u privitku.

 

 

Uz srdačan pozdrav,

za uredništvo časopisa Gordogan
Branko Matan

 

 

Detaljnije o studiji Mate Božića i Stjepana Ćosića Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća

 

 

Na temelju brojnih podataka što su tijekom protekloga desetljeća postali dostupni na mreži, napose zahvaljujući istraživanjima Steena Clemmensena, autori su bitno dopunili i proširili dosadašnje heraldičke i historiografske spoznaje o nastanku, uporabi i simbolici grbova koji su atribuirani Hrvatskoj/Slavoniji/Dalmaciji i Bosni.

 

 

Riječ je o dvjema vrstama heraldičkoga znakovlja: neslužbenim (dekorativnim) grbovima koji su u različitim varijantama kolali u europskim grbovnicima (ruka sa sabljom, tri psa u trku, tri okrunjene ljudske glave) i o službenome znamenju koje je osim u armorijalima označavalo hrvatske zemlje u vladarskoj i dinastičkoj heraldici Arpadovića, Anžuvinaca, Luksemburgovaca, Jagelovića i Habsburgovaca (tri okrunjene leopardske/lavlje glave, šahirani štit i kuna između dviju rijeka).

 

 

Glavni zaključci tiču se geneze, preoblikovanja i simbolike hrvatskih grbova. Najstariji grb s tri leopardske glave, kao znamen hrvatskih hercega, od 13. do 16. stoljeća označavao je vlast nad čitavom Hrvatskom/Slavonijom/Dalmacijom. Ruka sa sabljom, motiv iz grba Hrvoja Vukčića kao najmoćnijega feudalca u vrijeme nastanka najvažnijih njemačkih grbovnika, homonimijski je aplicirana kao znamen Hrvatske ili Dalmacije. Od kraja 15. stoljeća isti je lik, u izmijenjenome obliku, postao vladarskim grbom Bosne u heraldici Habsburgovaca i Jagelovića. Grb Slavonije s tri psa u trku plod je pak heraldičarskih domišljanja što su se oslanjala na svojevrsnu pučku etimologiju po kojoj se njemački naziv za Slavene i njihove zemlje (Winden, Wintlanden) povezao s lovačkim hrtom (Windhund, Winde). Stoga su, osim srednjovjekovne Slavonije, likovi tih pasa krasili imaginarne grbove više slavenskih područja od Baltika do Crnoga Mora.

 

 

Dezintegracija Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga kraljevstva pod udarom Osmanlija, bila je od kraja 15. stoljeća praćena pojavom novih i heraldičkom reatribucijom starih grbova. Prvi znamen Hrvatske s tri leopardove glave otada se postupno veže isključivo za Dalmaciju, to jest za priobalje pod mletačkom vlašću. Grbovnicom Vladislava II Jagelovića 1496. inauguriran je „stari“ grb novovjekovne Kraljevine Slavonije, kuna između dviju rijeka, pri čemu je kuna bila tek preoblikovani prikaz lava s novca iz 12. i 13. stoljeća. Istodobno, u krugu kralja Maksimilijana I. Habsburškoga kreiran je šahirani grb Kraljevine Hrvatske koji je prema uvriježenoj metafori o obrani od Turaka i predziđu kršćanstva, poput brojnih primjera u europskom grbovništvu, simbolizirao utvrdu i zid. U skladu s reintegracijskom ideologijom, sva tri grba od kraja 17. stoljeća tvore složeni znamen Trojednice. Međutim, u kasnijem procesu heraldičke demokratizacije, potkraj 19. stoljeća, šahirani znamen izdvojio se kao specifični grb nacije.

 

 

Sadržaj broja:

Časopis Gordogan, kulturni magazin, br. 35-36, 2017.

POEZIJA Anne Carson
(prir. i prev. Nenad Ivić)

Nenad Ivić: Scholia

Mate Božić i Stjepan Ćosić: Nastanak hrvatskih grbova – podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća

Jean-Claude Milner: Od Lenjina do laži, jedna ezopovska pustolovina

Vori Lalić: Smrt Višanina Petra Rokija godine 1917. u Australiji

Mario Stipančević: Vampir iz Petrinjske – Janko Bedeković

Milovan Buchberger: Franjo M. Fuis – zrnca i prisjećanja

Bora Ćosić: Dnevnik 2013

Snješka Knežević: Improvizacija i arogancija – zagrebački spomenik Holokaustu

DINKO ŠTAMBAK (2)
Ivo Sanader: Dinko Štambak u karikaturi Petera Ustinova

JOSIP HORVAT
Vasilije Krestić: Josip Horvat bio je gospodin čije je ponašanje plijenilo – pismo Branku Matanu

FAŠIZAM – KLEROFAŠIZAM (2)
Veljko Žvan: Hrvatska u predideologijsko doba

KRONIKA:
IN MEMORIAM:
Darko Suvin: Imali smo klasika: bilješke za situiranje Predraga Matvejevića
Bora Ćosić: Reč-dve o Goldsteinu

RECENZIJE
Nenad Ivić o Malaparteu (Rita Monaldi i Francesco Sorti: Malaparte, smrt kao ja, Fraktura, Zagreb, 2017)
Maja Vukušić Zorica o dvije knjige Arlette Farge (Le Peuple et les choses, Pariz, 2015; Vivre et parler au 18e siècle, Pariz, 2017)
Dubravka Bogutovac o novoj povijesti srpske književnosti (Stojan Đorđić: Irealističko doba – Srpska književnost od 1990. do 2010, Beograd, 2015)
Stanko Andrić o knjizi internetskog pjesnika koji objavljuje pod pseudonimom (Sven Adam Ewin: Poeme, VBZ, Zagreb, 2017)