Nove knjige iz biblioteke 100 najljepših priča iz povijesti kultura na tlu Hrvatske

Kao nove knjige AGM-ove biblioteke 100 najljepših priča iz povijesti kultura na tlu Hrvatske kroz 100 paradigmatskih predmeta objavljene su “Reljef hrvatskog kralja Petra Krešimira IV” (Igor Fisković) i “Sibila Katarine Zrinske” Milana Pelca.

 

 

—

 

 

Igor Fisković

 

 

RELJEF HRVATSKOG KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV

 

 

Lik kralja na prijestolju s pluteja ranoromaničke predoltarske pregrade (u 13. stoljeću premetnute u krsni zdenac) iz splitske katedrale zasluženo je privukao veliku pozornost znanstvene literature. Mišljenja su polarizirana. Don Frane Bulić i još neki autori poslije njega mislili su da je riječ o prikazu Krista na prijestolju. Karaman, Abramić i Dyggve dokazali su, analizirajući u prvom redu oblik kraljevske krune i nošnje te njegove atribute, da je na reljefu prikazan hrvatski kralj, po svoj prilici Zvonimir, dok je S. Radojčić upozorio da je kompozicija vrlo slična prikazu Osude nemilosrdnog dužnika, evanđeoske parabole o nebeskom kraljevstvu (Mat. 18: 23-35), što se vidi na nekim srednjovjekovnim minijaturama. Postoji, međutim, više argumenata u potvrdu mišljenja da se uistinu radi o prikazu jednog od hrvatskih kraljeva. Kruna i nošnja očigledno su zapadnog, a ne bizantskog tipa, što isključuje mogućnost da je prikazan istočni car. Na samom pluteju vide se tragovi naknadnog popravljanja prizora. Lik dvorjanina koji stoji uz prijestolje izgubio je atribut (po svoj prilici mač), a radiran je i natpis od kojeg je ostalo tek nekoliko slova. Do toga je došlo vjerojatno zbog želje da se sadržaj prikaza „neutralizira“ u svom izvornom političkom karakteru.

 

O tom antologijskom djelu i brojnim još uvijek otvorenim pitanjima Igor Fisković je 2002. napisao golemu raspravu enciklopedijskog formata, a sada se vraća istom reljefu s novim odgovorima i pod naslovom Reljef hrvatskog kralja Petra Krešimira IV te u formi privlačnoj širokom kulturnom čitateljstvu.

 

 

Izvor: http://www.agm.hr/detailhit.php?A_ID=10248

 

 

—

 

 

Milan Pelc

 

 

SIBILA KATARINE ZRINSKE

 

 

Sibila Katarine Zrinske autora Milana Pelca knjiga je o knjizi. Naime, riječ je o knjizi koja je služila kao instrument društvene dvorske zabave u igri pogađanja sudbine. Zove se još i knjiga gatalica. Nastala je između 1661.i 1664.godine, tj.u doba neposredno prije pogibije Nikole Zrinskog (njegov je moto bio Sors bona nihil aliud! – Malo sreće i ništa više, zapisano na njegovom drugom exlibrisu) i početka urote u kojoj je Katarinin muž Petar (njegov moto: Fortuna audaces iuvat! – Smione sreća prati) izgubio glavu.

 

 

Bogato je oslikana akvarelnim ilustracijama, među kojima su i dva prikaza sudbine (kolo sreće i Fortuna-Nemesis). Knjiga je svojevrsna metafora sjaja i veličine magnatske obitelji, koja će zahvaljujući zloj sudbi ubrzo nesretno propasti na vjetrometini hrvatske povijesti.

 

 

Sibila Katarine Zrinske povod je da se ispriča širi kontekst pa i sudbina biblioteke obitelji koju spominju i drugi onodobni autori. Na žalost, biblioteka je rastočena, raznesena i uglavnom podijelila je sudbinu ljudi koji su je posjedovali.

 

 

Izvor: http://www.agm.hr/detailhit.php?A_ID=10247

 

 

—

 

 

Biblioteka

 

100 NAJLJEPšIH PRIČA IZ POVIJESTI KULTURA NA TLU HRVATSKE

 

http://www.agm.hr/biblioteke_details.php?B_ID=26