Nevenko Bartulin, “Boris Zarnik and his entry on race in the Croatian encyclopaedia (1942)”, Croatian Studies Review, Vol. 12, 2016.
U 2017. godini objavljen je članak Nevenka Bartulina – autora knjige “The Racial Idea in the Independent State of Croatia: Origins and Theory” (2014) – u kojem raspravlja o natuknici o rasi, odnosno rasnoj teoriji u “Hrvatskoj enciklopediji” (1942), koja je često navođena kao dokaz ‘antirasističkog’ ili ‘antinacističkog’ stava ustaških vlasti.
—
Croatian studies review, Vol. 12, 2016.
Izvorni znanstveni članak
Boris Zarnik and his entry on race in the Croatian encyclopaedia (1942)
Nevenko Bartulin; Macquarie University, Sydney
Puni tekst: engleski, pdf str. 71-102
Sažetak
This article examines the short section on race theory found in the entry on ‘Man’ published in the fourth volume of the Croatian Encyclopaedia (the so-called ‘Ustaša’ Encyclopaedia) in 1942 and written by the Slovenian-born Croatian biologist Boris Zarnik. Since Zarnik criticised the idea of racism, or what he also termed ‘race theory’, in this entry, a number of historians and other commentators have claimed that Zarnik, and even the Ustaša government, were theoretically opposed to National Socialist racism. But through a close examination of both his pre-war articles on racial anthropology and the ideas expressed in his entry on race theory, this article will highlight that Zarnik’s position on race and racism was actually completely in line with the tenets of National Socialism.
Ključne riječi
racism; race theory; race laws; anthropology; science; Nordic; Dinaric
URI
Sažetak
Ovaj rad raspravlja o natuknici ‘Čovjek’ (uključujući i znanstveni studij o rasama i rasnoj teoriji), koja je objavljena u Hrvatskoj enciklopediji iz 1942. godine. Natuknicu je napisao dugogodišnji profesor biologije na Medicinskom fakultetu na zagrebačkom sveučilištu Slovenac Boris Zarnik (1883-1945). Tijekom međuratnog razdoblja, Zarnik je napisao nekoliko znanstvenih članaka o rasi, rasnoj antropologiji, eugenici i teoriji evolucije. U ovim raspravama Zarnik je naglasio pozitivne odlike nordijske, dinarske i (do manje mjere) alpske rase, što je bilo potpuno u skladu s teorijama nekih značajnih njemačkih rasnih antropologa poput Eugena Fischera (1874-1967). Zarnik je posebno istaknuo vrijednost rasnog miješanja između nordijaca i dinaraca. Iako je bio nacionalno jugoslavenski orijentiran u međuratnom razdoblju (te čak član masonske lože), Zarnik je ipak ostao u Zagrebu nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske te je, kao stručnjak za rasnu antropologiju i rasna pitanja, savjetovao ustašku vladu pri donošenju rasnih zakonskih odredbi, odnosno rasnih zakona, na kraju travnja 1941. godine. Iako je Zarnik ubrzo prisiljen poći u mirovinu, ostao je voditi istraživanja na Medicinskom fakultetu te je držao predavanja o rasnoj antropologiji i biologiji sredinom 1942. godine u sklopu ustaške rasne politike.
Zarnik je napisao dužu raspravu o rasnoj antropologiji u svojoj natuknici ‘Čovjek’ u tzv. ‘Ustaškoj’ enciklopediji iz 1942. godine. U posebnom odjeljku, unutar ove natuknice, Zarnik je također dao svoje tumačenje o rasnoj teoriji, odnosno rasizmu. Zarnik je zapravo kritizirao rasizam, odnosno ideju o superiornosti jedne rase nad drugim rasama. Prema Zarniku, nordijski je rasizam, odnosno ideja da je nordijska rasa jedina rasa na svijetu sposobna za kulturni napredak te pozvana od Boga da vlada svijetom, znanstveno neprihvatljiva. Prema brojnim povjesničarima i ostalim komentatorima ova kritika bi trebala biti dokaz da je Zarnik radikalno odbacio svoja prijašnja stajališta o rasi i rasnom pitanju te se priklonio kulturnom relativizmu. Prema ovakvom tumačenju, Zarnikova kritika predstavlja odbacivanje nacional-socijalističkog rasizma. Nadalje, prema nekim povjesničarima, budući da je Zarnikova natuknica objavljena u ‘Ustaškoj’ enciklopediji, tako se njegova kritika može tumačiti čak kao službeno stajalište same ustaške vlade (dakle i ustaše navodno odbacuju, barem u teoriji, nacistički rasizam). No, ovakva historiografska stajališta su pogrešna jer potpuno ignoriraju ostatak Zarnikove rasprave o rasnoj teoriji. Dakle, iako je Zarnik kritizirao rasizam, on je i dalje zastupao gledište svih rasnih antropologa da svaka rasa ima svoje fizičke (somatske) i duševne osobine i da je svakom pojedincu ‘duševni stil’ njegove vlastite rase najvrijedniji i najbliži. I što je još važnije, Zarnik je i dalje naglašavao vrijednost rasnog miješanja između nordijaca, dinaraca i alpinaca (dakle zagovarao je vrijednost miješanja između bliskih europskih rasa).
Ovaj članak pokazuje da njegova natuknica iz 1942. godine stoji u kontinuitetu s njegovim prijašnjim stajalištima o rasnim pitanjima. Ovaj rad također pokazuje da je Zarnikova natuknica zapravo potpuno u skladu sa stajalištima nacional socijalističkih teoretičara i njemačkih rasnih antropologa u Trećem Reichu. Suprotno od prevladavajućih historiografskih stajališta (naročito u hrvatskoj historiografiji), njemački nacional socijalisti su odbacili međunarodne optužbe da je njihova ideologija utemeljena na idejama o nordijskoj rasnoj superiornosti. Naprotiv, oni su isticali da njihova rasna ideologija samo priznaje rasne razlike ali ne vrednuje ljudske rase kao ‘bolje’ ili ‘niže.’ Dakako da su nacional socijalisti često govorili o tzv. židovsko-mongolskom podčovjeku tijekom njemačkog rata protiv Sovjetskog saveza, ali, barem u teoriji, njemački nacional socijalisti i rasni antropolozi su naglašavali ‘jednakost’ među ljudskim rasama ili svojevrsni ‘rasni relativizam.’
—
The Racial Idea in the Independent State of Croatia
Origins and Theory
Nevenko Bartulin
This book traces the intellectual origins of race theory in the pro-Nazi Ustasha Independent State of Croatia, 1941-1945. This race theory was not, as historians of the Ustasha state have hitherto argued, a product of a practical accommodation to the dominant Nazi racial ideology. Contrary to the general historiographical view, which has either downplayed or ignored the important place of race, not only in Ustasha ideology and politics, but more generally in modern Croatian and Yugoslav nationalism, this work stresses the significant role that theories of ethnolinguistic origin and racial anthropology played in defining Croat nationhood from the mid-nineteenth to the mid-twentieth century. Upon the basis of older ideological and cultural traditions, the Ustasha state constructed an ideal Aryan racial type.
http://www.brill.com/products/book/racial-idea-independent-state-croatia
—
Časopis za povijest Zapadne Hrvatske, Vol.10, 2015.
Recenzija, Prikaz
Nevenko BARTULIN, The Racial Idea in the Independent State of Croatia: Origins and Theory, Leiden, Boston: Brill, 2014., 244. str.
Lovro Kralj; Central European University Budapest
Puni tekst: hrvatski, pdf str. 175-180
URI