Poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu “Feminizam i kultura straha” (11. Dani Marije Jurić Zagorke)
U nastavku prenosimo poziv za prijavu na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Feminizam i kultura straha”, koji će se održati u sklopu 11.Dana Marije Jurić Zagorke (24-25.XI.2017) u Centru za ženske studije/Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke u Zagrebu.
—
Centar za ženske studije, Zagreb
Poziv na sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu “Feminizam i kultura straha”
Pozivamo vas na sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem: FEMINIZAM I KULTURA STRAHA, koji će se održati u sklopu 11. Dana Marije Jurić Zagorke 24. i 25. studenog 2017. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8. Ove godine ćemo se, kao i svake dosad, baviti istraživanjem Zagorkina života i stvaralaštva te rodne tematike, a uz krovnu temu raspravu ćemo posvetiti i ovogodišnjoj nosivoj temi skupa koja je uvijek potaknuta aktualnim društvenim, kulturnim, političkim i ekonomskim okolnostima. Ove godine ta je tema Feminizam i kultura straha.
U 2017. godini obilježavamo 60. godinu od smrti Marije Jurić Zagorke. Njezin je životni i stvaralački put bio težak, nerijetko su na njemu stajale prijetnje i ucjene, ali Zagorka je uvijek pronalazila način da borbom i aktivizmom pridonese dobrobiti društva, u jednakoj mjeri za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, dvije Jugoslavije i NDH. Okružena pokušajima da je se ustraši – nikada sigurna, uvijek na rubu egzistencije i političke (ne)prihvaćenosti – Marija Jurić Zagorka hrabro je (za)pis(iv)ala žensku povijest koja joj je poslužila kao alat za borbu za ženska prava i ravnopravnost spolova. Njezin najčitaniji roman Grička vještica povijesni je roman koji opisuje progon vještica i prikazuje posljednje dane zakona o spaljivanju vještica u Hrvatskoj. Prema riječima J. J. Strossmayera, koji ju je potaknuo da napiše ovaj povijesni roman:
“Postoji u historiji jedna strašna epoha koja je ženu postavila ispod svake divlje životinje. To je doba Malleus Malifacaruma. Ta je nauka žigosala zdravu i učenjačku pamet najnižim praznovjerjem prema ženi. Da je žena imala bilo kakvo pravo na javni život, ne bi se taj zakon mogao ni provesti, a kamoli dogoditi da on kroz vjekove krvavo uništava ženske živote. To historijsko razdoblje moglo bi pružiti našoj Zagorki mogućnost, da, unatoč opće indolencije za ženska prava, probudi ponos uvrijeđene žene. Čitajući te nečovječnosti i nepravde prema ženama, probudile bi žene u sebi uspavani otpor i to bi izazvalo burni prosvjed te bi imalo velikog upliva na osviještenje svih duhova oko nas, da je žena ravnopravno ljudsko biće.”
Malleus Maleficarum ili “malj koji ubija vještice” ujedno je i naslov zloglasne knjige Henrika Institorisa i Jakoba Sprengera, dominikanskih inkvizitora, koja je poslužila kao vodič kroz procese na kojima se sudilo hereticima i lovilo vještice. To je najmračnije doba povijesti za žene, a Zagorka u svojem Malleusu, trećem nastavku romanesknog ciklusa Grička vještica, pripovijeda priču o kontesi Neri koja se bori protiv spaljivanja žena pod optužbom da su vještice. Malleus Maleficarum objavljen je 1487. godine u Njemačkoj te 530 godina nakon izlaska predstavlja izazov i priliku da se kritički pročita tekst koji žene proglašava drugotnima.
(….)
Pozivamo stoga istraživačice i istraživače iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.
Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.
Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 15. rujna 2017. e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.
Potpuni tekst Poziva i dodatne informacije dostupni su na poveznici:
Poziv na sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu “Feminizam i kultura straha”