Izložba “Koji je tvoj (z)broj? – Povijest računanja od abakusa do kalkulatora”
Izložba u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu daje povijesno-tehnološki pregled naprava i uređaja za računanje od davnina do sredine osamdesetih godina 20.stoljeća.
—
mjesto održavanja: Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb, IZLOŽBENA DVORANA
datum početka/završetka: 07.06.2017. / 30.09.2017.
radno vrijeme: utorak – petak: 11 – 20 sati, subota – nedjelja: 10 – 17 sati, PONEDJELJKOM I PRAZNIKOM ZATVORENO
cijena ulaznice: 10 kn
autor stručne koncepcije: prof. dr. sc. Boris Halasz
autor likovnog postava: Hrvoje Đukez
broj eksponata: 500
organizator: Tehnički muzej Nikola Tesla
Izložba
Koji je tvoj (z)broj? – Povijest računanja od abakusa do kalkulatora
Tehnički muzej Nikola Tesla, izložbena dvorana, Savska cesta 18
6. srpnja – 30. rujna 2017.
radno vrijeme:
utorak – petak: 11 – 20 sati
subota – nedjelja: 10 – 17 sati
Organizator: Tehnički muzej Nikola Tesla
Autor izložbe: prof. dr. sc. Boris Halasz
Voditeljica programa za TMNT: Markita Franulić
Stručna suradnica za TMNT: Vesna Dakić Horvat, voditeljica zbirke Računska tehnika
Suradnica na organizaciji: Julija Gracin
Konzervacija izložaka: Zoran Kirchhoffer
Oblikovanje postava: Hrvoje Đukez
Fotografije: Zvonimir Ambruš
Grafičko oblikovanje kataloga: Luka Gusić
Lektura: Margareta Medjurečan
Odnosi s javnošću: Marijo Zrna
Povijest računanja od abakusa do kalkulatora
Računanje se smatra jednim od najvećih intelektualnih dostignuća ljudske vrste. Stoga je interesantno u povijesnom aspektu i sagledati načine na koje je ljudski rod svladavao i najsloženije računske operacije, a koristeći se tu naravno i različitim pomagalima. Cilj najnovije izložbe Tehničkog muzeja Nikola Tesla je upoznati javnost sa poviješću računanja od abacusa do elektronskog kalkulatora. Autor izložbe je prof.dr.sc. Boris Halasz, a na izložbi će biti prezentirano skoro pet stotina izložaka od kojih najstarije Fullerovo cilindrično logaritamsko računalo datira iz oko 1895. godine.
Poseban dio izložbe posvećen je domaćoj industriji među kojima su zastupljene hrvatske tvrtke TRS Zagreb, Digitron Buje i RIZ Zagreb, ali i Unis iz Sarajeva i Ei iz Niša. Najteži izložak je registar blagajna čija je masa oko 60 kg, dok najlakši izložak šiber Sun Hemmi ima tek 17 grama. Na izložbi će biti predstavljen i cijeli niz interesantnih izložaka poput prvog elektronskog kalkulatora manjeg od pisaćeg stroja Sharp QT 8D iz 1969., prvog džepnog znanstvenog elektronskog kalkulatora Hewlett Packard HP-35 iz 1972., prvoga džepnog programibilnog kalkulatora Hewlett-Packard HP-65 iz 1974., najsporijeg(!) džepnog elektronskog kalkulatora Canon Palmtronic F 2 iz 1975. itd.
Abak (lat. abacus) je bio jedno od najranijih pravih računskih pomagala, korišten još u Mezopotamiji i starom Egiptu. Čini se da je abak u davno doba služio prvenstveno kao pomagalo za zbrajanje i oduzimanje. Množenje i dijeljenje i dalje su predstavljali problem, pa su u uporabi bile razne pomoćne tablice, a gdjekad i geometrijske konstrukcije.
Velik korak naprijed što se množenja i dijeljenja tiče bilo je otkriće logaritama. Godine 1614. Škot John Napier objavio je knjigu Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio (Opis čudesnog zakona logaritama) u kojoj je prvi opisao svojstva logaritama (prvi ih je zapravo otkrio Švicarac Joost Bürgi desetak godina ranije, ali je to objavio tek 1620.!). Edmund Gunter je 1620. godine došao na ideju da logaritme brojeva nanese na ravnalo kao dužine i da, zahvaćajući šestarom razmake koji odgovaraju logaritmima dvaju brojeva i nastavljajući te razmake jedan na drugi, na ravnalu očita zbroj tih logaritama, a to znači očita i umnožak tih dvaju brojeva. Ubrzo je tu ideju usavršio William Oughtred, 1622. godine, nadovezujući dva jednaka ravnala jedno uz drugo (umjesto šestarom dvaju razmaka na jednom ravnalu). Tako je stvoreno logaritamsko računalo koje je ostalo u uporabi dulje od tri stotine godina, sve negdje do 1975. godine. Za to vrijeme poboljšavali su se materijali iz kojih su računala napravljena, uvodile su se nove skale, ali je princip rada ostao isti.
U sedamnaestom stoljeću počeo je i razvoj mehaničkih računskih pomagala. Prvi se računski stroj pripisuje Nijemcu Wilhelmu Schickardu u godini 1623., ali taj je stroj nestao u požaru prije nego je predstavljen javnosti. Francuz Blaise Pascal je 1642. izumio zbrajalicu Pascaline, njemački matematičar i filozof Gottfried Wilhelm Leibniz je 1672. izumio računski stroj za sve četiri računske operacije. Do sredine devetnaestog stoljeća izredali su se deseci najrazličitijih i egzotičnih izuma, ali je tek oko 1850. Francuz Xavier Thomas de Colmar sa svojim Arithmometerom doveo mehaničke računske strojeve do uporabne pouzdanosti i komercijalne isplativosti. U sljedećih 120 godina mehanički su računski strojevi, zajedno s logaritamskim računalima i logaritamskim tablicama, bili jedina dostupna (ne i jeftina!) računska pomagala.Deseci, pa i stotine proizvođača nudili su tisuće modela koji su se izrađivali u mnogim milijunima primjeraka.
Mehanički računski strojevi dosegli su vrhunac razvoja nakon Drugoga svjetskog rata. Nevjerojatno je koliko su ti mehanizmi bili složeni i skupi – npr. Divisumma 24 je 1956. godine u Italiji koštao 325 000 lira, dok je novi Fiat 500 Nuova koštao 465 000 lira! A kad su se pojavili elektronski kalkulatori, zbog tisuća ugrađenih skupih tranzistora i dioda cijene su postale još više pa je dobar stroj koštao na tisuće ondašnjih dolara, više i od dobrog automobila!
Prvo elektronsko računalo ENIAC (oko 17.500 elektronskih cijevi) trošilo je oko 150 kW struje, a moglo je obavljati samo četiri računske operacije. Danas moderni kalkulator za to troši manje od pola milivata, ili tristo milijuna puta manje!
Prvi stolni elektronski kalkulator bio je 1961. godine Anita Mk VII engleske firme Sumlock Bell Punch, do tada poznate po izradi mehaničkih računskih strojeva. Bio je to i jedini stolni elektronski kalkulator s elektronskim cijevima („lampama“).
Dva su epohalna izuma (1948. izum tranzistora i dioda i 1958. izum integriranog kruga) omogućila nevjerojatan razvoj računskih pomagala, ali je svaki od tih izuma, zbog izvanredne složenosti potrebnih tehnologija, trebao i više od deset godina da postane tehnološki pouzdan. Tako su se tek 1964. pojavili prvi stolni elektronski kalkulatori s tranzistorima i diodama (Friden 130, Sharp CS-10A, IME-84, Canon Canola 130, Mathatronic Mathatron), a tek potkraj šezdesetih godina i prvi kalkulatori s integriranim krugovima. I dok su kalkulatori s tranzistorima i diodama, zbog tisuća ugrađenih elemenata, nužno bili veliki poput pisaćih strojeva ili još veći, integrirani su krugovi omogućili njihovo smanjivanje prvo na veličinu telefona, a onda i na džepni format, uz istodobno povećanje računskih mogućnosti.
Sedamdesete godine i puna primjena integriranih krugova visoke gustoće integracije svjedočile su neviđenom razvoju kalkulatora, da bi se u osamdesetima vrhunac razvoja premjestio na područje stolnih kompjutora opće namjene, kasnije i prijenosnih kompjutora.
Tako je ono što je sredinom šezdesetih počelo kao (samo) računsko pomagalo i to u početku skromnih mogućnosti, u osamdesetima postalo pomagalo ne samo fantastičnih računskih mogućnosti, nego i mnogo više od toga – da bi se do današnjeg dana uvuklo se u sve pore života i iz temelja promijenilo našu civilizaciju. Nevjerojatan doseg koji je malo tko mogao predvidjeti čak još i u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća!
Izložba i katalog Koji je tvoj (z)broj? – Povijest računanja od abakusa do kalkulatora, autora prof. dr. sc. Borisa Halasza, daje povijesno-tehnološki pregled naprava i uređaja za računanje od davnina do sredine osamdesetih godina 20. stoljeća, kada je sve brži razvoj poluvodičke i informatičke industrije, potaknut razvojem kalkulatora, zapravo prešao granice računskih pomagala i ušao u područje računala opće namjene te počeo ulaziti u sve sfere svakodnevnog života, stubokom ga mijenjajući.
Izložba i katalog u organski povezanoj cjelini obuhvaćaju niz predmeta iz fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla – zbirke Računska tehnika te dviju privatnih zbirki računskih pomagala, ponajprije kolekcije prof. dr. sc. Borisa Halasza te prof. dr. sc. Božidara Kanajeta. Po sadržaju te se tri zbirke nadopunjuju tvoreći cjelinu koja omogućuje relevantan prikaz razvoja svih vrsta računskih pomagala. Na izložbi su korišteni i artefakti u vlasništvu gosp. Tomislava Talana, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te Muzeja informatike Peek&Poke iz Rijeke.
Tehnički muzej Nikola Tesla
Savska cesta 18, Zagreb
01/4844 050, marijo.zrna@tmnt.hr