Izložba ‘Ivan Meštrović: Jadranska epopeja’ u Krakowu

Od 24. srpnja do 5. studenog 2017. u Krakowu će biti otvorena izložba ‘Ivan Meštrović: Jadranska epopeja’ koju prati obimni katalog na poljskom i engleskom jeziku.

 

 

 

 

vrijeme: 24.07.2017. – 05.11.2017.

 

 

mjesto: Međunarodni kulturni centar, Krakow, Poljska

 

 

url: http://www.mestrovic.hr

 

 

Izložba Ivan Meštrović: Jadranska epopeja prvo je predstavljanje hrvatskoga kipara poljskoj javnosti. Također, riječ je o prvom predstavljanju hrvatske umjetnosti u Poljskoj u tim razmjerima…

 

 

Ivan Meštrović: Jadranska epopeja
(24. srpnja – 5. studenoga 2017.)

 

 

Međunarodni kulturni centar, Krakow, Poljska
Rynek Główny 25, 30-001 Kraków, Poljska

 

 

U suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića
Atelijer Meštrović, Zagreb
Galerija Meštrović, Split

 

 

Inicijativa ovog projekta započeta je 2014. godine, kada je dr.sc. Maciej Czerwiński, profesor filologije na Jagiellonskom sveučilištu u Krakowu, posjetio Atelijer Meštrović u Zagrebu i izložio ideju o Meštrovićevoj retrospektivi u Krakovu. Projekt je od početka podupirala veleposlanica Republike Hrvatske, dr.sc. Andrea Bekić. Ubrzo započinju kontakti s krakowskim Međunarodnim kulturnim centrom, koji već više od četvrt stoljeća djeluje kao znanstvena, izdavačka i izložbena institucija posvećena proučavanju i promociji kulture, umjetnosti i povijesti srednje Europe.

 

 

Izložba Ivan Meštrović: Jadranska epopeja prvo je predstavljanje hrvatskoga kipara poljskoj javnosti. Također, riječ je o prvom predstavljanju hrvatske umjetnosti u Poljskoj u tim razmjerima. Retrospektivom će se dati uvid u život i djelo Ivana Meštrovića od njegovih studentskih, bečkih ostvarenja do djela koje je oblikovao netom nakon iskustva Drugoga svjetskog rata. Izložba predstavlja kiparski, crtački, grafički i arhitektonski opus, kao i sudjelovanje umjetnika u dramatičnim događajima u domovini i Europi u prvoj polovici prošloga stoljeća.

 

 

Meštrović se poljskoj publici predstavlja kao umjetnička ličnost iznimno kompleksnog identiteta, koji je svojim rukopisom i karakterom spajao tradiciju zapada i istoka, mediterana i srednje Europe. U tom smislu posno je zanimljivo sagledavanje pozicije Ivana Mešrovića kao ključnoga aktera srednjoeuropske umjetničke scene u prvoj polovici dvadesetoga stoljeća.

 

 

Izložbu i katalog prate sljedeće glavne teme: Dalmacija – ukorijenjenost, Beč — Zagreb, Čovjek Srednje Europe, Najveći nakon Fidije, Arhitektura, Vjera, Senzualnost, Patnja.

 

 

Pedeset umjetničkih djela odabranih za izložbu sabrana su iz Galerije Meštrović u Splitu, te Atelijera Meštrović i Gliptoteke HAZU iz Zagreba. Posuđena su i djela u vlasništvu nasljednika Ivana Meštrovića. Izbor djela svjedoči široki spektar materijala u kojima je stvarao, kao i glavne tematske i stilske značajke koje su obilježile Meštrovićev rad. Poseban se naglasak stavlja na njegovu ulogu u promišljanju javnoga prostora, u kojem je ostvario brojne spomeničke projekte koji se predstavljaju i na ovoj izložbi (čikaški Indijanci, splitski Grgur Ninski, Povijest Hrvata).

 

Poveznica s poljskom povijesnom i kulturnom sredinom ostvaruje se izlaganjem građe vezane uz neostvaren projekt za Spomenik maršalu Piłsudskom za Varšavu, čiju je realizaciju onemogućio Drugi svjetski rat.

 

 

Izložbu prati obimni katalog na poljskom i engleskom jeziku. Tekstove o Meštrovićevoj umjetnosti napisali su Maciej Czerwiński, Łukasz Galusek, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović, a sabrani su i osvrti Wojsława (Vojeslava) Molèa, Józefa Wittlina, Jerzyja Stempowskoga i Andrzeja Wróblewsa koji daju uvid u poljsku recepciju Meštrovića tijekom 20. stoljeća.

 

 

Povodom izložbe priredit će se i predavanja na temu Ivana Meštrovića, hrvatske kulture i povijesti.

 

 

Izložba se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Poljske, Andrzeja Dude, i predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović

 

 

Autori i kustosi izložbe:
Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović
Łukasz Galusek, voditelj Izdavačke kuće Međunarodnog kulturnog centra

 

 

Znanstveni suradnik:
dr. sc. Maciej Czerwiński

 

 

Izvor: http://www.culturenet.hr/

 

 

Odgovori