Priopćenje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske o Gradskom stadionu Poljud
Kao predstavnici krovne strukovne udruge povjesničara umjetnosti Hrvatske, a potaknuti živom raspravom koja se u medijima razvila na temu rušenja Gradskog stadiona Poljud, pozvani smo iznijeti stajalište naše struke.
Gradski stadion Poljud pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro od 2015. godine. Stoga ga, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara treba čuvati, konzervirati i restaurirati sukladno njegovim vrijednostima i smjernicama struke. Vrijednosti stadiona, njegova arhitektonska koncepcija, jedinstvena inženjerska krovna konstrukcija, urbanističke vrijednosti i smještaj u krajoliku, priznate su ne samo njegovim statusom kulturnog dobra u Hrvatskoj, već i u svjetskim okvirima. To su potvrdile i izložbe na kojima je stadion bio predstavljen, u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku 2018. i na izložbi „Stadioni – Arhitektura mita“ u Rimu 2025. Osim arhitekture stadiona zaštićen je i prostor u njegovoj neposrednoj blizini, s ciljem zaštite vizura i urbanističkih vrijednosti tog remek-djela.
Iz Rješenja o zaštiti koje je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo 2015. godine izdvajamo:
Veliki stadion splitskog nogometnog kluba “Hajduk” sagrađen je 1979. u splitskom predjelu Poljud, zbog čega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Magaš (1930.-2013.). Realizacija projekta vezuje se uz VIII. Mediteranske igre koje su se 1979. održale u Splitu. Iste godine autor je nagrađen tada Saveznom nagradom „Borba“ za arhitekturu i urbanističko-arhitektonski koncept stadiona u Poljudu. Gradski stadion Poljud, smješten u prirodnom okruženju Kaštelanskog zaljeva, vizurno orijentiran prema zelenilu Marjana, neznatno upušten u teren kako bi u različitim vizurama iskazao izuzetno lagan volumen koji u prostoru gotovo lebdi, svojim smještajem u prostoru, oblikovanjem i konstrukcijom svjedoči iznimne urbanističke i arhitektonske vrijednosti i posjeduje nezamjenjivu odrednicu suvremenosti.
Medijska kampanja s idejom izgradnje novog stadiona koja se vodi još od ljeta 2025. dosegla je vrhunac predstavljanjem Studije izvodljivosti za projekt „Nogometni stadion i kamp u Splitu“ koju je izradila tvrtka UHY Savjetovanje d.o.o., a koja se temelji prvenstveno na analizi ekonomske isplativosti četiri opcije razvoja stadionske infrastrukture. Studija je ukidanje statusa kulturnog dobra i rušenje stadiona proglasila najisplativijom opcijom, koja ne podrazumijeva preispitivanje takve odluke. Mišljenje strukā – konzervatora, arhitekata, urbanista, statičara i građevinara, u čijoj je nadležnosti takva vrsta rasprave, nije razmatrano. Od održavanja i restauriranja kulturnog dobra planiranih izradom dokumentacije još od 2018. godine došlo je do obrata i rušenja kao favorizirane opcije. Znakovito je da opcija koju zagovaraju izrađivači studije, osim rušenja postojećeg i izgradnje novog stadiona unutar kojeg su planirani prateći sportski sadržaji i kongresni centar, u neposrednoj blizini stadiona predviđa i izgradnju komercijalnih sadržaja – hotela i trgovačkog centra izuzetno velikih kapaciteta, oko 50.000 m². Ta izgradnja nije istaknuta u prvom planu opcije, a pravo izgradnje imali bi privatni investitori.
Ističemo da studija kao ekonomski najisplativiju opciju nudi onu koja je suprotna važećim zakonima Republike Hrvatske: Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te važećem Generalnom urbanističkom planu Splita, koji u zoni Gradski projekt Poljud ne dopušta izgradnju komercijalnih sadržaja predviđenih studijom. Zaključujemo da je remek-djelo Borisa Magaša postalo smetnja profitu i planiranim novim izgradnjama lukrativnih sadržaja.
Tema rušenja stadiona u Poljudu, na način na koji je prezentirana, protivi se spomenutim zakonskim dokumentima pa držimo da nije prihvatljiva, kao ni prijedlog referenduma do kojeg zasad nije došlo. O kulturnim dobrima i načinima njihova održavanja trebaju odlučivati isključivo za to nadležne profesije.
Gradski stadion Poljud, godinama neodržavan i prepušten nedovoljnoj brizi vlasnika i korisnika, zahtijeva hitne konzervatorsko-restauratorske intervencije kojima će prethoditi stručno utemeljene procjene statike betonske i MERO konstrukcije. Od relevantnih i nepristranih stručnjaka očekuje se analiza postojećeg stanja konstrukcije i prijedlog sanacije. U 21. je stoljeću održavanje i revitaliziranje modernističke arhitekture znatno napredovalo, dostupna su brojna rješenja i načini održavanja, sanacije i rekonstrukcije.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske se u svojoj povijesti, počevši od zalaganja dugogodišnjeg predsjednika Društva Radovana Ivančevića, uvijek zalagalo za zaštitu kulturne baštine i branilo prostor javnog interesa kada bi se držalo da su ugroženi. Činimo to i ovom prigodom. Gradski stadion Poljud i prostor uokolo stadiona zaštićeno je kulturno dobro te ga treba čuvati sukladno njegovim međunarodno prepoznatim, iznimnim arhitektonskim i urbanističkim vrijednostima i na temelju odluka relevantnih profesija.
Stadion u Poljudu kao registrirano kulturno dobro zaslužuje stručan, konzervatorski tretman i s njim treba započeti odmah.
foto: Ivica Pleština
30.3.2026.
Izvor: http://www.dpuh.hr/