Izložba ‘Fakultetsko dobro Maksimir’
U srijedu, 5. srpnja 2017. u 13 sati, povodom Međunarodnog dana arhiva, u Državnom arhivu u Zagrebu otvara se izložba ‘Fakultetsko dobro Maksimir’.
—
Državni arhiv u Zagrebu,
Opatička 29
U srijedu, 5. srpnja, u 13 sati, povodom Međunarodnog dana arhiva, u Državnom arhivu u Zagrebu, otvara se izložba pod nazivom ‘Fakultetsko dobro Maksimir’.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana arhiva povezana s obljetničkim datumom koji se odnosi na stvaranje temeljnih fundusa gradiva sustavne katastarske izmjere u hrvatskim krajevima, 200 godina od objavljivanja Naredbe o uvođenju stabilnog katastra (Patent uber die Einfuhrung des stabilen Katastars).
Skupu će se obratiti ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu, dr. sc. Živana Heđbeli
O izložbi Fakultetsko dobro Maksimir govorit će:
gđa Jasna Jezerčić Cvitković, pročelnica Ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
prof.dr.sc. Vladimir Jambreković, dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu
prof.dr.sc. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu
koautor, g. Damir Validžić, viši arhivist u Državnom arhivu u Zagrebu
Izložbu će otvoriti g. Damir Šantek, ravnatelj Državne geodetske uprave.
Izložbom o fakultetskom dobru u Maksimiru, koju sačinjava 99 izložaka, zainteresiranoj javnosti predstavit će se zanimljive primjerke dokumenata iz katastarske, zemljišnoknjižne, kartografske i građevinske dokumentacije sadržane u arhivskim fondovima i zbirkama Državnog arhiva u Zagrebu. Kao dopunu tim dokumentima izabrano je i nekoliko dokumenata drugih ustanova, te literature, koji sadrže bitne informacije o predmetu izložbe ili pridonose njenoj zanimljivosti.
Područje na kojem se danas nalazi fakultetsko dobro u Maksimiru bilo je do kraja 1921. godine u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije. Na tom je području zaslugom prvo zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca, a potom i nadbiskupa Jurja Haulika uređen velik javni perivoj s ciljem da ga koriste svi stanovnici Zagreba i njihovi gosti. Sastavni dio parka Maksimir, koji danas ima status prirodnog i kulturnog dobra, je majur na njegovom jugoistočnom dijelu, koji je nadbiskup Haulik uredio kao uzorno poljoprivredno gospodarstvo temeljeno na suvremenim dostignućima agronomske struke.
Katastar je skup grafičkih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan određeni broj informacija o svakoj zemljišnoj čestici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na njoj. Katastarska izmjera služila je, a i danas još služi, kao izvornik za osnivanje i održavanje katastra zemljišta ili katastra nekretnina i zemljišne knjige.
U gradu Zagrebu i okolici u otprilike sto godina (od 60-tih godina 19.st. do 60-tih godina 20.st.) provedene su tri katastarske izmjere. Prva katastarska izmjera provedena je od 1861. do 1862. godine; druga od 1909. do 1913. godine, a treća od 1958. do 1965. godine. Pravna osnova za prvu katastarsku izmjeru postavljena je već početkom 19.st. Car Franjo I. proglasio je 23. prosinca 1817. godine Patent o uvođenju stabilnog katastra (Patent uber die Einfuhrung des stabilen Katastars). Taj se datum smatra početkom geodetske izmjere zemljišta i izrade pratećeg katastra zemljišta.
Maksimir je danas jedna od gradskih četvrti, nekada općina, grada Zagreba. No, Maksimir je ponajprije sinonim za jedan od najljepših perivoja u ovom dijelu Europe. Na otprilike četvrt milje od grada prostirala se stara, gusta, jedva prohodna hrastova šuma od nekoliko stotina jutara, okružena poljima i livadama – starodrevni posjed biskupa zagrebačkih, uglavnom korišten za lov i sječu. Upravo je tu šumu odlučio krajem 18.st. zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac preobraziti u perivoj. Nakon Vrhovca, biskup Juraj Haulik izveo je najveće i najznačajnije radove na oblikovanju maksimirskog perivoja. Vremensko razdoblje od 1838. do 1843. godine s pravom se može nazvati velikom preobrazbom Maksimira.
Osnivanjem Gospodarsko-šumarskog fakulteta 1919. godine aktualizirana je ideja da se za demonstracijske i pokusne svrhe osigura prikladan objekt. Godine 1923. državni je erar dio Fakultetskog dobra prodao općini grada Zagreba. Nakon pregovora vođenih s predstavnicima Gospodarsko-šumarskog fakulteta i Povjereništva za prosvjetu i vjere Pokrajinske uprave Gradsko poglavarstvo je na sjednici 6. travnja 1923. godine donijelo zaključak da je gradska općina voljna u svrhu, da se Maksimirski perivoj sačuva onoj namjeni, kojoj su ga namijenili njegovi osnivači zagrebački biskupi Maksimilijan Vrhovac i Alagović, kupiti od sadašnjeg vlasnika državnog erara onaj dio maksimirskog dobra, koji sačinjava park u izmjeri cca 60 rali sa svim pripadajućim objektima.
Ideju o obilježavanju Međunarodnog dana arhiva pokrenulo je Međunarodno arhivsko vijeće (ICA – International Council on Archives), međunarodna strukovna neprofitna udruga svjetske arhivske zajednice, na kongresu arhivista u Beču 2004. godine. Međunarodni dan arhiva se održava 9. lipnja, na dan osnutka ICA-e. Međunarodni dan arhiva u Hrvatskoj je prvi puta obilježen 9. lipnja 2008.
Otvorenje će nadopuniti glazbeno-vokalni intermezzo gđa Natalije Kralj s Muzičke akademije u Zagrebu, koja će izvesti par arija koje je izvodila i Sidonija Rubido-Erdödy, hrvatska operna diva koja je stanovala u palači Erdödy-Drašković u kojoj je danas smješten Državni arhiv u Zagrebu, te temu iz poznatog hrvatskog mjuzikla Alfija Kabilja Jalta, Jalta – Neka cijeli ovaj svijet…
Izvor: http://www.culturenet.hr/