Mario Šimunković: Prilog istraživanju naziva ulica koje nose imena pripadnika ustaškog pokreta
Prilog istraživanju naziva ulica koje nose imena pripadnika ustaškog pokreta
Potaknut člankom “Documenta: Peticija za preimenovanje Ulice Josipa Astaloša u Dalju prikupila 122 potpisa” objavljenom na portalu Historiografija.hr,[1] htio bih skrenuti pozornost da na lokalnoj razini ima još primjera da ulice i trgovi nose imena pripadnika ustaškog pokreta.
U gradovima i općinama dio ulica i trgova ponekad nose imena osoba rođenih u tom mjestu ili kraju. Neznatan dio ulica i trgova odnosi se na pripadnike partizanskog pokreta, dio na znamenite osobe, a negdje se još uvijek nalaze i ulice koje nose imena po lokalnim pripadnicima ustaškog pokreta.
Jedan takav primjer imamo nedaleko od Zagreba u gradu Oroslavju u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje se nalazi ulica koja nosi ime ustaškog predratnog emigranta Andrije Gredičaka koji je 1. prosinca 1933. godine trebao izvršiti teroristički bombaški napad u zagrebačkoj katedrali. Ulica je (pre)imenovana najkasnije krajem 1992. godine jer se već početkom iduće godine spominje u Narodnim novinama.[2]
O Andriji Gredičaku pisali su Višeslav Aralica[3] i Vladimir Šadek[4]. O Gredičaku je pisao i Franjo Tuđman u svom Osobnom dnevniku kojega je „kao 11-godišnje dijete gledao kako razgovara i dogovara s mojim ocem svoj put najprije u Zagreb radi atentata na kralja Aleksandra, a zatim radi povratka na Janka Pustu…“[5] Vjekoslav „Maks“ Luburić u svojim tekstovima krivo navodi njegovo prezime kao „Grediček“, a tako navode i Bogdan Krizman[6] i Sadkovich[7] u svojim djelima.
Pozivam na istraživanje sve povjesničare i istraživače, a pogotovo one koji se bave istraživanjem lokalne povijesti da daju svoj doprinos u istraživanju i detektiranju naziva ulica koje nose imena pripadnika ustaškog pokreta kako bi se ti nazivi zauvijek maknuli iz javnog prostora.
Mario Šimunković
[1] https://historiografija.hr/?p=51250
[2] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1993_01_1_4.html
[3] Aralica, V. (2021). Kronologija zbivanja u ustaškom logoru Jankapuszta. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 53 (2), 205-238. https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.53.22
[4] Šadek, V. (2012). Logor Janka-puszta i razvoj ustaške organizacije u Podravini do 1934.. Podravina, 11 (21), 47-56. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/86081
[5] Tuđman, A., ur. (2011). Franjo Tuđman – Osobni dnevnik, knjiga 3. 1984-1989. Zagreb: Večernji list, str. 318.
[6] Krizman, B. (1978). Pavelić i ustaše. Zagreb: Globus, str. 106, 211, 213.
[7] James J. Sadkovich (2010). Italija i ustaše 1927 – 1937. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, str. 185, 187, 226, 227 i 252.
Uredništvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izrečene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kritičke osvrte, reagiranja i polemičke priloge možete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr