XVII Forum za tranzicionu pravdu u postjugoslovenskim zemljama: Budućnost kroz prošlost
U organizaciji REKOM mreže pomirenja i Fonda za humanitarno pravo
13 – 14. 12. 2025, hotel Zonar, Zagreb
Subota 13.12.2025.
9:00-9:15
Otvaranje Foruma: Prof. dr Žarko Puhovski (u penziji), Filozofski fakultet Sveučilištva u Zagrebu
9.15-10.45
PANEL 1
Akademska zajednica u zarobljenom društvu: granice kritičkog govora i mogućnost intelektualnog otpora
Moderator i uvodničar: prof. dr Žarko Puhovski u penziji: Filozofski fakultet u Zagrebu:
„U društvima koja nisu demokratski stabilna, akademska sloboda ne podrazumijeva pravo na mišljenje, već hrabrost da se posljedice tog mišljenja preuzmu.“
Tematski fokus:
Tranziciona pravda na nivou formalnih rezultata, izostali transformativni efekti.
Sistem blokira reformu i kažnjava otpor; kritičko mišljenje je rizično, simbolički otpor postaje jedina “sigurna” forma.
Akademska zajednica kao mogućnost zajedničkog intelektualnog otpora regionalne zajednice znanja, kao alternativa etnički zatvorenim memorijskim režimima.
Jezik kojim se govori o prošlosti: analitički, normativni, politički okviri.
Odsustvo interetničkog dijaloga u akademskom polju paralelno sa državnom politikom heroizacije rata.
Kako nacionalni narativi opstaju nezavisno od činjenica?
Panelisti:
Dr Ana Milošević, postdoktorski istraživač, Pravni fakultet, KU Leuven
Prof. dr Eric Gordy, Univerzitetski koledž u Londonu, Škola za slavenske i istočnoevropske studije (SSEES)
Prof. dr Vjollca Krasniqi, Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini
Prof. dr Nebojša Blanuša, Fakultet političkih znanosti Sveučilištva u Zagrebu
Prof. dr Adnan Prekić, Filozofski fakultet u Podgorici
Diskusija:
Prof. dr Midhat Izmirlija, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu
Prof. dr Jelena Lončar, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu
Prof. dr Smiljana Milinkov, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
Prof. Dr Artan Krasniqi, Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini
11:15-12:45
PANEL 2
Neostvareni transformativni potencijal tranzicione pravde
Moderator i uvodničarka: Prof. dr Denisa Kostovicova, Londonska škola ekonomije i političkih nauka (LSE)
„Razgovor otvaramo pitanjem da li je akademska zajednica danas legitimni nosilac interpretacije prošlosti ili je autoritet nad narativom isključivo u političkom i medijskom prostoru. Istražićemo zašto deliberacija nije omogućila transformaciju i da li akademija može pokrenuti promenu.“
Tematski fokus:
Ko danas ima autoritet da definiše narativ o prošlosti – akademija, država, udruženja žrtava, mediji ili međunarodni akteri?
Obrazovanje i interpretacija prošlosti.
Reprodukcija etničkih narativa i uloga akademske zajednice
Jezik kojim se govori o prošlosti: analitički, normativni, politički okviri
Ograničenje deliberacije („najpotrebnija i najteža”)
Panelisti:
Prof. dr Dejan Jović, Fakultet politilkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr Snježana Koren, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr Gjylbehare Bella Murati, Pravni fakultet u Peći.
Prof. dr Nataša Milićević, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
Diskusija:
Prof. dr Katarina Popović, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Akad. Prof. dr Svetlana Slapšak, srpska i slovenačka naučna književnica
Prof. dr Danijela Majstorović, Filološki fakultet Univeziteta u Banja Luci
Dr Gezim Visoka, Pravni fakultet, Dublin
Dr Aleksandra Jerkov, postdoktorantkinja, Univerzitet u Gracu
12:45-14:00
Ručak
14:00-15.45
PANEL 3
Suđenja za ratne zločine: pravni proces i (ne)ostvareni transformativni efekti
Moderator/uvodničar: Prof. dr Ivo Josipović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
I Strategija suđenja i okončanja rada ICTY – da li je propušten transformativni efekat?
Tematski fokus:
Da li je u okviru strategije okončanja rada ICTY nedovoljno razrađeno kako će presude uticati na tumačenje prošlosti u lokalnim društvima?
Da li je preovladala pravna dimenzija, bez planiranja šire društvene integracije presuda?
Da li način na koji elite interpretiraju presude ICTY blokira mogućnost transformativne pravde? Umesto individualizacije krivice – presuda se tumači kao napad na narod.
Selektivno prihvatanje i prećutkivanje presuda Haaškog tribunala.
Kako objasniti da sudski utvrđene činjenice ne ulaze u kolektivno pamćenje, već se prilagođavaju dominantnim nacionalnim narativima?
Može li sudski sistem promeniti interpretaciju prošlosti bez društvenog konsenzusa o činjenicama?
II Nacionalna suđenja – dometi i ograničenja u regionu
Tematski fokus:
Da li nacionalna suđenja imaju potencijal transformativne pravde?
Da li su suđenja u odsutnosti doprinos pravdi ili doprinose otporu i negiranju?
Može li domaće pravosuđe, bez institucionalne podrške obrazovnog i političkog sistema, proizvesti društvenu promenu?
Da li pravni fakulteti mogu biti „regionalna zajednica znanja“
Ključno pitanje:
Može li akademska zajednica razviti regionalnu platformu za kritičko tumačenje presuda i tako nadomestiti ono što suđenje ne postiže?
Panelisti:
Prof. dr Zlata Đurđević, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr Enis Omerović, Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
Prof. dr Sunčica Hajdarović, Pravni fakultet „Džemal Bijedić“ u Mostaru
Florence Hartmann, francuska novinarka i književnica
Miodrag Vlahović, Crnogorski Helsinški komitet za ljudska prava
Diskusija:
Prof. dr Srđan Milošević, Pravni fakultet, Univerzitet UNION u Beogradu
Prof. dr Marin Bonačić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Denisa Kostovicova
Atdhe Hetemi, Institut za ratne zločine, Priština
Dr Sabina Galijatović, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Univerzitet u Sarajevu
15:45 – 16:15
Pauza za kafu
16:15-17:45
PANEL 4
Haška arhiva između pravde i sećanja: pristup, javni interes i buduće nasleđe
Moderator: Pierre Hazan, Centre for Humanitarian Dialogue
Panelisti:
Samuel Algozin, Kancelarija Registra, Mehanizam za krivične sudove
Victor Jan Vos, Institut za istraživanje rata, Holokausta u genocida (NIOD)
Prof.dr Niké Wentholt, Univerzitet u Groningenu
Petar Finci, doktorski kandidat, Univezitet u Amsterdamu
Tematski fokus:
Ovaj panel istražuje javnu arhivu Haškog tribnala kao: pravni dokument nasleđa ratnih zločina, istraživački resurs za buduće naučne studije, kulturno i memorijsko nasleđe žrtava i fundament javnog znanja o prošlosti.
Upravljanje arhivom i javni pristup: obim dostupne javne arhive, digitalizacija i dugoročno čuvanje i scenario upravljanja nakon 2026.
Arhiva kao istraživačka osnova za razumevanje genocida i ratova: iskustvo NIOD-a u proučavanju Srebrenice, potreba dopune istraživanja sudskim kolekcijama i arhiva kao “infrastruktura činjenica”.
Arhiva kao memorija žrtava: arhiva kao “glas žrtava” u javnom domenu, svedočenja kao društvena memorija i arhiva kao temelj muzeja, obrazovanja i komemoracija.
Kako istraživači koriste arhivu: metodologija rada s transkriptima i presudama,opasnost pogrešnog čitanja bez konteksta,kako prevodimo pravne činjenice u javno znanje.
Ključna pitanja:
Ako arhiva čuva glas žrtava, da li društva bivše Jugoslavije žele da ga čuju?
Zašto presude nisu postale deo javnog znanja?
Da li je arhiva javno dobro — ili unutrašnja kolekcija UN-a?
Šta znači budućnost arhive posle isteka mandata Mehanizma (2026)?
Može li arhiva postati temelј obrazovanja i memorijala?
Sud je utvrdio činjenice. Pitanje više nije šta je istina — nego da li će ta istina postati deo društvenog pamćenja.
Diskusija
Danilo Kalezić, Istorijski institut u Podgorici
Nataša Kandić, Fond za humanitarno pravo
Edin Omerčić, Institut za istoriju Univerziteta u Sarajevu
Nedelja, 14. 12.2025.
PANEL 5
9.30 – 13:45
Od prenosa sećanja do transformacije: mladi između prošlosti i budućnosti.
Moderator: prof. dr Aleksandar Maršavelski, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
I deo Međugeneracijski prenos sećannja
Uvod u panel: Panel istražuje kako mladi, koji nisu živeli u vreme ratova devedesetih, nasleđuju i reinterpretiraju sećanja kroz porodične narative, medijske uticaje i obrazovne praznine, te kako se ta sećanja reflektuju u savremenim studentskim protestima. Diskutovaće se da li pobuna protiv korupcije i autoritarnosti ima transformativni potencijal, ili reprodukuje prenete narative. Panel povezuje istraživanja iz Srbije, Bosne i Hercegovine i dijaspore, deliberativne prakse suočavanja s prošlošću, kao i aktivizme sećanja, kako bi se otvorio prostor za promišljanje uloge studenata u društvenoj promeni.
Tematski fokus:
Stavovi mladih u Srbiji o ratovima: nedostatak obrazovanja i prenos sećanja kroz porodicu.
Stavovi mladih s prostora bivše Jugoslavije o suđenju Radovanu Karadžiću: mladi nisu neinformisani o prošlosti — oni su diskurzivno zatvoreni.
Minimalno unošenje činjenica podstiče mikro-deliberaciju – ali ne stvara makro-promjenu
Deliberacija o suđenju Radovanu Karadžiću – efekti dijaloga na razumevanje prošlosti.
Intergeneracijski prenos sećanja u porodicama u Sarajevu i dijaspori
Studenti u Srbiji između osećanja viktimizacije i potencijala za društvenu promenu (istraživanje 2021–2025). Oni se identifikuju kao žrtve višeslojne nepravde, ali žele da izađu iz te pozicije i učestvuju u oblikovanju novog, usmerenog ka budućnosti narativa
Panelisti:
Dr Rodoljub Jovanović, Institut za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu
Denisa Kostovicova
Emina Zoletić, doktorantkinja, Univerzitet u Varšavi
Dr Jessie Barton Hronešová, Škola za slavenske i istočnoevropske studije (SSEES)
School of Slavonic and Eastern European Studies (SSEES)
10:30-12:00
II deo Studentski protesti u Srbiji – mladi između prošlosti i budućnosti.
Protesti su pokrenuti kao reakcija na korupciju, nasilje i autoritarnost – bez etničkih parola. Međutim, u kasnijoj fazi protestnih akcija pojavljuju se grafiti poput ‘Nema predaje’, ‘Ne damo Kosovo’, ‘Aco Šiptare’. Ti napisi ne predstavljaju osnovnu poruku protesta, ali jesu značajni jer pokazuju kako se narativi prošlosti i dalje reflektuju u generaciji koja traži promenu.“
Ključno pitanje:
Da li studentski protest ima kapacitet da prevaziđe nasleđene identitetske narative i postane nosilac transformativne promene?
Panelisti/Diskusija
Prof. dr Ana Martinoli, Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta u Beogradu
Prof.dr Nevena Jeftić, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
Prof. Stevan Filipović, Fakultet dramskih umetnosti Univeziteta u Beogradu
Mila Pajić, studentkinja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, online
Domagoj Fuk, student Fakulteta političke znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Drugi studenti/učesniciForuma
12:00-12:30
Pauza za kafu
12:30 – 13:45
III deo Memorijalne i transformativne inicijative
Moderatorka: Jasna Dragović-Soso, Visiting Professor, LSE Research Unit on Southeast.
Europe (LSEE)
Tematski fokus:
Transformativni potencijal i ograničenja inicijativa memorijalnog aktivizma.
Dete kao simbol univerzalne žrtve: mogućnosti empatije i granice instrumentalizacije.
Da li se spolja nametnute pravne intervencije mogu smatrati delom tranzicione ili transformativne pravde?
Civilne inicijative i alternativne naracije
Deliberacija može doprineti traganju za pravdom, ali transformacija zahteva proširenje moralnih horizonata i priznavanje dostojanstva i patnje Drugog.
„Dominantno obeležje diskusija o ratnim zločinima u procesu REKOM-a bilo je izbegavanje optuživanja. Ljudi su se fokusirali na detalje patnje, ne imenujući počinioce… Način komunikacije u procesu REKOM-a percipiran je kao neoptužujući.“
Panelisti
Prof.dr Jasna Dragović-Soso
Dr Jessie Barton Hronešová
Belma Bećirbašić, nezavisna istraživačica i publicistkinja
Prof. dr Denisa Kostovicova
Preko etničkih podela:
Ajnura Akbas, Muzej ratnog detinjstva:Kako svedočanstva djece u ratu utiču na publiku: put od iskustva ka razumevanju. (institucionalizovana transformativna inicijativa)
Fikret Bačić, „Jer me se tiče“: Borba za spomenik ubijenoj djeci Prijedora: kako lično svedočanstvo pokreće javno razumevanje (u toku institucionlizacija).
Bekim Blakaj/Nataša Kandić: Činjenice koje postaju javno sećanje – Od Dostojanstva za nestale do Memorijala o nestalim (transformativne promene REKOM procesa)
13.45 – 14:15
Završne reči moderatora panela: Prof. dr Aleksandar Maršavelski
Zatvaranje XVII Foruma za tranzicionu pravdu:
Nataša Kandić i Vesna Teršelič
14.15 – 15.30
Ručak
Ova aktivnost održava se uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije,
Evropske unije, ProPeace i Ministarstva spoljnih poslova Republike Češke. Za njen sadržaj odgovoran je isključivo Fond za humantarno pravo i ne održava nužno stavove Evropske unije i drugih donatora.
Izvor:
Iz medija: