Izložba o 11 stoljeća glagoljaštva u Splitu
S gradom Splitom, točnije, s crkvenim saborom održanim u Splitu 925. godine započinje dokumentirana povijest Hrvatskoga kraljevstva jednako kao i dokumentirana povijest hrvatskoga glagoljaštva.
Uoči toga sabora papa Ivan X. piše dva pisma u kojima se kritički osvrće na „Metodov nauk“, odnosno na liturgiju na slavenskom jeziku. U jednom od tih pisama Tomislava naziva „ljubljenim sinom, kraljem Hrvata“, zbog čega se 925. godina u tradiciji uzima kao početak Hrvatskoga kraljevstva.
O slavenskoj liturgiji, tj. o onom što danas prepoznajemo kao glagoljaštvo, raspravljalo se i na samom saboru iz 925. Deseti zaključak sabora donosi zabranu da se glagoljaše redi za svećenike, s tim da oni već zaređeni iznimno smiju slaviti misu samo ako je oskudica svećenika, i to uz papino dopuštenje.
Da su učinci te zabrane izostali, pokazuje činjenica da se glagoljaštvo unatoč takvu početku prometnulo u jedan od temelja hrvatske povijesti i identiteta, a glagoljati se nastavilo i u stoljećima nakon Hrvatskoga kraljevstva sve do danas.
Otpornost glagoljaštva vidljiva je i na primjeru samoga Splita. Taj latinski i latinaški grad nije odolio upornim glagoljašima i njihovoj brizi za hrvatsku kulturu riječi. U Splitu se tijekom 11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva našlo „knjižnika i razumnika“ koji su stvarali splitsku dionicu te glagoljive povijesti.
Glagoljivoj povijesti grada Splita posvećena je izložba Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.). Postavio ju je Muzej grada Splita u povodu ovogodišnje 1100. obljetnice Splitskoga crkvenog sabora iz 925. godine.
Izložba je otvorena 29. listopada, a može se razgledati do 20. prosinca 2025. u Staroj gradskoj vijećnici na Narodnom trgu (Pjaci)u Splitu. Ulaz na izložbu je besplatan.
Suorganizatori su izložbe Staroslavenski institut i Književni krug Split – Marulianum, a njezine su autorice viša kustosica u Muzeju grada Splita Darka Perko Kerum i znanstvena savjetnica u Staroslavenskom institutu Ana Šimić.
Izložba je raspoređena na tri etaže. Prva je posvećena splitskim crkvenim saborima na kojima se, među ostalim, raspravljalo o glagoljašima: saboru iz 925. u vrijeme kralja Tomislava i saboru iz 1060. u vrijeme kralja Petra Krešimira IV.
Druga etaža predstavlja nastavak glagoljaške povijesti u vremenu nakon Hrvatskoga kraljevstva sve do danas. Krajnje su točke toga razdoblja Splitski odlomak glagoljskoga misala (poč. 13. st.) te sudjelovanje hrvatskih biskupa, poglavito splitskoga Frane Franića, na Drugom vatikanskom saboru (60-e godine 20. stoljeća).
Treća etaža pokazuje kako se uspomene na glagoljaštvo njeguju u suvremenoj (književnoj i likovnoj) umjetnosti i navijačkoj supkulturi te kako se prepoznaje u vizurama grada Splita.
Kad je riječ o pisanim dokumentima, izložba o glagoljaštvu u Splitu u malom predstavlja raznolikost hrvatske pisane kulture jer svojim izlošcima obuhvaća tri književna jezika kojima su se služili Hrvati: latinski, crkvenoslavenski i hrvatski. Također donosi dokumente na hrvatskom jeziku ispisane trima pismima: uglatom ili hrvatskom glagoljicom, hrvatskom ćirilicom i latinicom.
Posjetitelji, među ostalim, mogu pogledati kratak animinirani film koji ih uvodi u izložbu i (splitsko) glagoljaštvo. Najmlađima će vjerojatno privlačan biti pano na kojem sami mogu stvarati glagoljske natpise i tako doprinijeti sadržaju izložbe.
Izložbu prati i katalog u kojem se, uz popis i kratak opis svih izložaka, može čitati devet tekstova koji rasvjetljuju samu izložbu i splitsko glagoljaštvo. Potpisuju ih don Slavko Kovačić, Katarina Lozić Knezović, Mirko Jankov, Branko Jozić, Ivan Balta, Ivan Andabak i autorice izložbe.
Izložba Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.) proslavu ovodišnje jedanaeststoljetne obljetnice hrvatskoga glagoljaštva vraća na mjesto gdje je sve počelo, u Split.
O Splitu se može mnogo toga reći, ali nitko neće osporiti da je to grad koji je svoj.
I glagoljaštvo je pojava od koje se uči kako u okruženju velikih i moćnijih ostati svoj, a pritom ne biti izoliran.
To je ujedno i jedna od temeljnih po(r)uka izložbe o 11 stoljeća glagoljaštva u Splitu.
