Dan ekonomske historije 2025.
DAN EKONOMSKE HISTORIJE 2025. Međunarodni znanstveni skup povodom 30. obljetnice smrti Igora Karamana održan je 13. listopada 2025. u Vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Prvi Dan ekonomske historije održan je 28. lipnja 2024. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u suorganizaciji Centra za inovativne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta i Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju.
Poučeni uspjehom navedenog skupa, kao i željom da se uspostavi godišnja tradicija održavanja skupova o ekonomskoj historiji, organizacijom Dana ekonomske historije 2025. godine nadamo se stvoriti prepoznatljivo mjesto izučavanja ekonomske historije u praksi, povezivanja kolega sličnih znanstvenih interesa, otvaranje dijaloga, kao i prostor za popularizaciju ove znanstvene discipline. Skup s jedne strane predstavlja mjesto predstavljanja izvornih istraživanja koje znanstvenici provode u svojim redovitim istraživačkim programima na pripadajućim institucijama, dok je druge strane posvećen podsjećanju na bogatu tradiciju ekonomske historije u hrvatskoj povijesnoj znanosti.
Shodno tim nastojanjima, ove godine Dan ekonomske historije posvećen je sjećanju na rad i djelo Igora Karamana (1927.-1995.), povodom 30. obljetnice njegove smrti. Dodatan poticaj dao je Ivan T. Berend koji se u svojem obraćanju na prvom Danu ekonomske povijesti 2024. posebno prisjetio suradnje s Karamanom. Igor Karaman je i danas jedno od najistaknutijih imena hrvatske ekonomske historije i hrvatske historiografije u 20. stoljeću općenito. Započevši istraživački život kao arhivist, od kraja 1950-ih bavio se profesionalno znanstveno-nastavnim radom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je održavao nastavu iz ekonomske historije i političke ekonomije, pri čemu je odgojio generacije hrvatskih povjesničara, od kojih su neki slijedili njegov trag u bavljenju ekonomskom i socijalnom historijom. U domeni izučavanja ovog područja njegov je rad bio posvećen analizi procesa i transformacije hrvatske privrede od sredine 18. do prve polovice 20. stoljeća. Nikad iz vidokruga nije propuštao širi srednjoeuropski kontekst te je kao istraživač regija bio iznimno kvalitetno informiran o zbivanjima u austrijskoj, njemačkoj i mađarskoj historiografiji, kao i u historiografijama zemalja bivše Jugoslavije. Kao jedan od prvih povjesničara koji je svoja istraživanja uvelike temeljio na metodi kvantitativne historije bio je u okvirima hrvatske historiografije i metodološki inovator. Igor Karaman bio je i član suradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od 1977. do 1982. godine, kao i voditelj Akademijina Zavoda za povijesne znanosti u Zagrebu od 1978. do 1982. godine. Kao nastavnik Odsjeka za povijest djelovao je od 1959. godine do umirovljenja 1987.