Predstavljanje drugog izdanja prijevoda Montaigneovih “Eseja”
U ponedjeljak, 12. lipnja 2017. u 12 sati u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
—
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
RAZRED ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI
organizira i poziva Vas na
obilježavanje 10. obljetnice smrti akademika Vojmira Vinje i
predstavljanje izdanja njegova prijevoda Montaigneovih “Eseja”
u ponedjeljak, 12. lipnja s početkom u 12 sati
u velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti će u ponedjeljak, 12. lipnja s početkom u 12 sati u velikoj dvorani palače na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11 u Zagreb obilježiti 10. obljetnicu smrti akademika Vojmira Vinje, prilikom čega će biti predstavljeno drugo izdanja njegova prijevoda Montaigneovih “Eseja”.
Na svečanosti će govoriti akademik August Kovačec o Vojmiru Vinji kao romanistu, prof. dr. Nikola Vuletić (Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru) o Vinjinim jadranskim etimologijama i morskom jezičnom znaku, akademik Darko Novaković o Montaigneu i renesansi te urednik Josip Pandurić o drugom izdanje Montaigneovih “Eseja”.
Izdavačka kuća Disput upravo je objavila drugo izdanje “Eseja” Michela de Montaignea u prijevodu pok. akademika Vojmira Vinje. To troknjižje objavljuje se deset godina nakon njegova prvotnog hrvatskog izdanja u sklopu “Sabranih djela Michela de Montaignea” (Disput, 2007) i deset godina od smrti prevoditelja Vojmira Vinje (Dubrovnik, 12. studenoga 1921. – Zagreb, 15. lipnja 2007), istaknutoga hrvatskog lingvista, romanista i prevoditelja. Izdavač je za to izdanje dobio “Nagradu Josip Juraj Strossmayer” za najuspješniji izdavački pothvat 2007. godine s područja humanističkih znanosti.
U riznici svjetske književnosti, posebice u graničnom području koje ona dijeli s tradicijom filozofskog mišljenja, djelo Michela de Montaignea (1533-1592) zauzima prijelomno i stoga nezaobilazno mjesto. Svojim Esejima (prvo izdanje: Bordeaux 1580), koje je kasnija kritička recepcija atribuirala djelom epohe, Montaigne je utemeljio odnosno kanonizirao novi književni oblik: po naslovu njegovih lucidnih razmatranja kasnije je nazvan cijeli jedan književni žanr. Svojim načinom pisanja Montaigne se svrstava među ključne pionire epohalnog zaokreta u zapadnoj kulturi, koji je donio nov način promišljanja subjektivnoga, i koji se danas općenito smatra jednom od najvažnijih značajki moderne što je nicala u renesansi. Danas ga analitičari stavljaju uz bok W. Shakespeareu i N. Machiavelliju, u red velikana renesanse koji su izvršili najznačajniji utjecaj na razvoj modernog mišljenja.
Akad. Vojmir VINJA (Dubrovnik, 12.XI.1921.-Zagreb, 15.VI.2007.). Od 1947., nakon diplome, pa do umirovljenja 1989. predavao je na Filozofskom fakultetu na Katedri za francuski jezik i na Katedri za romansku lingvistiku. Nakon umirovljenja svojega učitelja Petra Skoka (g. 1951.), osim pomnog i dugoročno planiranoga predavanja lingvističkih kolegija (prvenstveno iz romanske lingvistike i iz povijesti francuskoga jezika), posebno se posvetio proučavanju romansko-slavenskih (ponajprije romansko-hrvatskih) jezičnih dodira. No za razliku od svojega učitelja koji je romansko-slavenske jezične kontakte proučavao na području cijele jugoistočne Europe i Balkanskoga poluotoka, akad. Vinja usredotočio se na proučavanje romanizama na Jadranskoj obali i otocima, ali s ciljem da ta proučavanja produbi i metodološki obnovi. Akad. Vinja jedan je od prvih naših lingvista koji je uočio važnost pouzdane teoretske podloge i metodologije u lingvističkom proučavanju pa je za studente romanistike već početkom 1950-ih godina uveo u nastavu teme iz opće lingvistike, lingvističke geografije, semantike, posebice Saussureove jezične teorija i strukturalizma. Kolegije iz opće lingvistike predavao je i na poslijediplomskim studijima lingvistike u Zagrebu (bio je i jedan od njihovih osnivača) i u Dubrovniku. U prikupljanju i tumačenju jezične građe s obala Jadrana služio se metodologijom lingvističke geografije, a u tumačenju razvitka riječi posebno vodio brigu o pomnoj i sustavnoj njihovoj semantičkoj analizi (usp. npr. Jadranska faune. Etimologija i struktura naziva, I-II, Zagreb-Split, 1986; Jadranske etimologije, I-IV, Zagreb, 1998.-2016.). Uz studij francuskoga i talijanskoga jezika i književnosti, utemeljio je i organizirao studij španjolskoga jezika i književnosti (te za nj pripremio i objavio temeljne priručnike), a poticao je i osnutak punog studija rumunjskoga i portugalskoga. Odgojio je niz naraštaja romanista i lingvista koji djeluju ponajprije na sveučilištima u Zagrebu, u Zadru i u Puli nastavljajući njegova istraživanja. Osim prijevoda kapitalnih djela iz opće lingvistike (F. De Saussure, E. Benveniste), ostvario je i nekoliko prvorazrednih prijevoda književnih djela s romanskih jezika i s latinskoga.
Među kapitalne prinose akad. V. Vinje spada i njegov majstorski prijevod sabranih Montaigneovih djela (objavljeno 2007.), od kojih se upravo ovih dana objavljuje i drugo izdanje Montaigneovih „Ogleda/Eseja“ u tri knjige. Montaigneovi „Eseji“ obuhvaćaju 107 poglavlja, razdjela, tj. ogleda, koje je on pisao iz dana u dan (stalno ih dopunjujući, ali ne i ispravljajući) raščlanjujući pojavnosti na koje je nailazio u svakodnevnom životu i u lektirama, nastojeći ih rasvijetliti iz različitih stajališta. Njegovi ogledi prepuni su reminiscencija i citata iz klasičnih književnosti (klasičnu grčku i rimsku književnost, povijest i filozofiju izvrsno je poznavao i stalno čitao djela iz tih razdoblja, osobito djela pjesnika, povjesničara i moralista). Iz djela klasičnih književnosti uzima mnogobrojne primjere kako bi mogao usporediti svoje iskustvo i potkrijepiti svoje misli. To je djelo koje se po svojoj strukturi opire analizi i sažimanju, koje oslikava njegova razmišljanja o raznorodnim pojavama iz dana u dan, koje nije pisano ni prema kakvu unaprijed zadanom ili stvorenom planu, u kojem naslovi razdjela nerijetko samo hirovito navješćuju sadržaj (jer, prema Montaigneu, ljudska misao jedva može okrznuti sadržaj, a istina je neuhvatljiva) postalo je vrhunski prauzorak za jednu književnu vrstu –esej/ogled – do danas. U svojim „Esejima/Ogledima“ Montaigne ne želi dijeliti lekcije čitatelju, nego ga poziva da s njim proživi zapažanja, pokušaje i razmišljanja. Oni su njegov unutarnji dnevnik i psihološke uspomene u traženju mudrosti i istine.
Srdačno Vas pozdravljamo, zahvaljujemo na suradnji i očekujemo Vaš dolazak.
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU
Gordana Poletto Ružić
Izvor: http://info.hazu.hr/