Očitovanje Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest na Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije

Očitovanje Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest na Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, upućene u e-savjetovanje 14. svibnja 2025.
Nakon provedene rasprave na dvije razine, prvo na razini znanstvenih odjela Hrvatskog instituta za povijest, a potom među članovima Znanstvenog vijeća, Znanstveno vijeće Hrvatskog instituta za povijest na elektronskoj sjednici, održanoj od 6. do 9. lipnja 2025. usvojilo je sljedeće
OČITOVANJE
NA NACIONALNE SVEUČILIŠNE, ZNANSTVENE I UMJETNIČKE KRITERIJE
Znanstveno vijeće Hrvatskog instituta za povijest, najvećeg znanstvenog instituta u Republici Hrvatskoj u području Humanističkih znanosti, polazeći od činjenice da znanstvena istraživanja u različitim humanističkim znanstvenim poljima osim imanentnog znanstvenog doprinosa imaju iznimno važnu ulogu u izgradnji i očuvanju nacionalnog identiteta, izražava nezadovoljstvo zbog neuvažavanja specifičnosti humanističkih znanosti u prijedlogu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija (dalje: Nacionalni kriteriji), upućenom u e-savjetovanje 14. svibnja 2025. godine. To je razvidno iz različitih pokazatelja od kojih izdvajamo sljedeće:
- Ukidanje dosadašnjeg sustava bodovanja radova u području Humanističke znanosti, pri čemu su uvjeti za izbor u više znanstveno zvanje podrazumijevali određeni broj radova i određeni minimalni broj ostvarenih bodova. To je zamijenjeno isključivo propisivanjem minimalnog broja radova za radna mjesta razine 1, 2, 3 i 4, što predstavlja značajnu promjenu u sustavu vrednovanja i iziskivat će određeno vrijeme za prilagodbu.
- Inzistiranje na uvođenju Horizontalnih kriterija, zajedničkih svim znanstvenim područjima, od kojih su mentorstvo barem jednog obranjenog doktorskog rada i vođenje kompetitivnog znanstvenog projekta uvjeti za radna mjesta razine 3 i 4, a nisu ostvarivi ne samo za većinu znanstvenika, nego ni za znatan broj djelatnika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u području Humanističkih znanosti, pri čemu se samo jedan od navedenih kriterija može zamijeniti s tri kriterija iz skupa Kriterija znanstveno-stručnog i institucijskog doprinosa.
- U skupu Kriterija znanstveno-stručnog i institucijskog doprinosa previše se inzistira na međunarodnoj komponenti (primjerice, pozvana predavanja na međunarodnim znanstvenim skupovima održana na engleskom jeziku ili nekom drugom službenom jeziku EU, isključujući hrvatski jezik osim u polju filologije, pri čemu držimo da je broj od tri pozvana predavanja previsok kriterij za humanističke znanosti uzimajući u obzir prirodu i strukturu međunarodne akademske zajednice u tom području; sudjelovanje u organizacijskim odborima međunarodnih znanstvenih skupova; rad s gostujućim doktorandom ili postdoktorandom iz inozemstva pri čemu se komunikacija odvijala na engleskom jeziku, a pritom treba napomenuti da većina stranih (post)doktoranata koji istražuju temu vezanu za hrvatsku kulturnu ili povijesnu baštinu poznaju hrvatski jezik). Smatramo da bi trebalo vrednovati i odgovarajuće sudjelovanje na domaćim znanstvenim skupovima i u njihovoj organizaciji, ali u povećanom broju u odnosu na međunarodne znanstvene skupove.
- Uvođenje vrednovanja znanstvenih projekata prema odobrenom financijskom
iznosu smatramo i metodološki i etički upitnim. Takav kriterij degradira znanstveni rad, implicira da je kvaliteta znanstvenog rada mjerljiva ponajprije iznosom financiranja i nameće tržišnu logiku vrednovanja koja ne odgovara svim znanstvenim disciplinama, a osobito ne humanističkima. - Prenaglašavanje uloge privatnih citatnih baza WoS i Scopus koje su manje relevantne za područje Humanističkih znanosti, a u praksi se javljaju i problemi vezani za pouzdanost scientometrijskih podataka koji su posljedica značajnog kašnjenja u unosu podataka i indeksiranju radova na hrvatskom jeziku u navedenim bazama. U kontekstu indeksiranosti ističemo da je zahtjev da rad bude objavljen u zborniku ili knjizi koji su referirani u WoS-u ili Scopusu da bi bio vrednovan kao rad (a1a) u praksi gotovo neostvariv u području Humanističkih znanosti u Hrvatskoj.
Skrećemo pozornost i na kriterij koji bi se u praksi potencijalno mogao pokazati prijepornim za sva znanstvena područja. Naime, kriterij objavljivanja zajedničkog rada s doktorandom držimo dvojbenim jer otvara pitanje utvrđivanja stvarnog doprinosa mentora i doktoranda, odnosno utvrđivanja je li doista riječ o autentičnoj suradnji ili o formalnom supotpisivanju.
U daljnjem tekstu navode se i konkretne primjedbe/sugestije na pojedine odredbe Nacionalnih kriterija:
- U članku 3., točki a. u „čelne dužnosti“ potrebno je uključiti i predsjednika znanstvenog vijeća znanstvenog instituta, voditelja doktorskog studija, člana Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, člana matičnog odbora ili područnog vijeća.
- U članku 3., točki g. u pojašnjenju što je to „institucijski projekt“ navodi se financijska vrijednost projekta od 5000 EURA, što je u humanističkim znanostima prevelik iznos za projekte koji se financiraju iz programskih ugovora.
- Potrebno je jasno navesti u koju skupinu projekata se ubrajaju EUNextGeneration projekti.
- U članku 7., stavku 2, točki a. u Kriterijima znanstveno-stručnog i institucijskog doprinosa nije dovoljno precizno definirano što znači „pozvano predavanje“. Znatan broj znanstvenih skupova u području humanističkih znanosti funkcionira tako da se direktno pozivaju autori da sudjeluju na znanstvenom skupu, ali svi ne drže plenarno izlaganje.
- U članku 7., stavak 2, točka b. neprihvatljivo je izjednačavanje urednika i članova uredništva znanstvenih časopisa. Držimo da bi se ispunjavanje kriterija uređivanja časopisa trebalo odnositi samo na glavnog i izvršnog urednika/pomoćnika glavnog urednika i tajnika časopisa. Ukoliko se ispunjavanje tog kriterija ipak protegne i na članove uredništva, za članove uredništva bi to razdoblje trebalo biti minimalno tri (3) godine. Također držimo da gostujuće uređivanje časopisa (npr. posebnih brojeva) ne bi smjelo biti izjednačeno s kontinuiranim vođenjem časopisa. Predlažemo da se kriterij gostujućeg urednika uzima u obzir, ako je pristupnik kao gostujući urednik uredio dva (2) broja časopisa ili najmanje tri (3) tematska bloka u pojedinim znanstvenim časopisima.
- U članku 30., stavak 5, navodi se Taylor & Francis. Međutim, to nije citatna baza nego komercijalna nakladnička kuća. Upućujemo na poveznicu Our company – Taylor & Francis
- Tablica 17., koja prikazuje potrebni broj radova za napredovanje, nedovoljno jasno razgraničava broj (a1a) i (a1b) radova. Time se otvara mogućnost da kandidat većinu ili sve radove ostvari u jednoj od navedenih kategoriji, što može dovesti do neravnoteže znanstvenih doprinosa.
- Tablica 18., koja se odnosi na reizbor na radna mjesta razine 1, 2 i 3, neprecizno je formulirana i nejasno je kako računati ispunjava li pristupnik uvjet potrebnog broja radova u slučajevima kad više autora supotpisuje isti znanstveni rad.
- Budući da se predloženim Nacionalnim kriterijima u području Humanističke znanosti uvode znatne promjene vezane za novi način vrednovanja radova i uvođenje Horizontalnih kriterija, nužno je da se za područje Humanističkih znanosti mogućnost primjene odredaba Priloga 1. ovih Nacionalnih kriterija na zahtjev pristupnika produlji na 60 mjeseci, za sve izbore na radna mjesta razine 1, 2, 3 i 4 te za reizbore na radna mjesta razine 1, 2 i 3 (članak 98., stavak 1).
U članku 98., stavak 3, neprihvatljivo je degradiranje časopisa klasificiranih kao (a1) koji su u trenutku stupanja na snagu Nacionalnih kriterija bili uključeni u bazu WoS ili Scopus. Taj bi stavak trebao glasiti ovako: U području Humanističke znanosti radovi koji su poslani na objavu u časopisima koji su bili klasificirani kao (a1) časopisi prije stupanja na snagu Nacionalnih kriterija, a nisu objavljeni prije stupanja na snagu ovih Nacionalnih kriterija, vrednuju se kao (a1a) radovi, ako su časopisi u tom trenutku bili uključeni u bazu WoS ili Scopus, u protivnom se vrednuju kao (a1b) radovi.
Preneseno s mrežnih stranica Hrvatskog instituta za povijest: