Jelena Batinić, „Žene u partizanima. Između revolucije i tradicije“
Izdavačka kuća University Press iz Sarajeva je objavila knjigu Jelene Batinić Žene u partizanima. Između revolucije i tradicije. Knjiga je rađena na temelju brojnih izvora, štampe, sjećanja učesnika, memoara, dnevničkih bilješki te dokumentarnih i umjetničkih filmova. U knjizi se na tri nivoa analizira promjena stava Komunističke partije prema rodnom sistemu: na razini političke retorike, institucija i svakodnevnog života. Iz knjige se saznaje zašto i kako partizani regrutiraju žene u partizanski pokret, kako su se žene integrirale u pokret i kako je to uticalo na promjene u rodnim normama poslije 1945. godine.
Knjiga donosi niz novih uvida i interpretacija. Prije svega pokazuje da se razlog uspjeha komunista u mobilizaciji žena u partizanski pokret nalazi u uspješnoj prilagodbi seoskih tradicija sa revolucionarnim idejama. Komunisti su to pokazali nizom apela ženama za uključenje u pokret. Autorica analizira retoriku sadržanu i tim apelima i uočava u njima kombinaciju tradicionalne balkanske kulture i revolucionarne retorike. U jugoslavenskoj historiografiji se obično smatralo da su komunisti uspjeli u mobilizaciji žena u pokret zbog narativa o ravnopravnosti žene, ali ova knjiga dokazuje da je tajna uspjeha bila u sposobnosti Partije da „prisvoji tradicionalnu balkansku kulturu i da je primijeni za revolucionarne potrebe“. Zato se oni pozivaju na epsku tradiciju, epske junakinje, borkinje za slobodu i sl. U njihovim apelima, žene su nasljednice starih epskih junakinja, predvodnica modernog doba, ona je jednostavno „nova žena“. U knjizi se prati dinamika vojne mobilizacije žena u Drugom svjetskom ratu (od oklijevanja uključivanja žena u borbi na frontu, preko masovne mobilizacije za front do povlačenja žena sa prve linije fronta krajem rata).
Druga razina knjige prati razvoj institucija žena i pokazuje kako su stari seoski običaji (odakle se mobilizirao najveći broj partizanski) i stare rodne podjele nadvladane i integrirane u partizanske strukture koje su afirmirale emancipaciju žena. Riječ je o AFŽ. Tu su i fantastični dijelovi o kodeksu seksualnog ponašanja, partizanskoj disciplini koja se oslanjala na patrijarhalnu moralnost seljaštva i slično.
Knjiga se bavi i poslijeratnim nasljeđem partizanke. Nailazimo na odlične analize koje pokazuju kako se zvanično sjećanje prikazuje kroz državne komemoracije, državnu historiografiju i spomenike. Partizanka se poslije rata našla u središtu glavnog komunističkog narativa o ratu, bila je simbol nadnacionalnog jugoslavenstva zasnovanog na ideji junaštva i žrtvovanja za plemeniti cilj. Kasnije se taj narativ o ženi partizanki mijenja, da bi historija žena partizanki poslije 1990. bila skrajnuta na marginu, a u središte su stavljena istraživanja nasilja.
Knjiga Jelene Batinić Žene u partizanima. Između revolucije i tradicije donosi nove uvide u partizanski pokret, ali i otvara novu perspektivu na jedan važan dio balkanske historije. Knjiga je važna i zbog toga što nadilazi partikularne perspektive toliko prisutne u posljednje vrijeme u postjugoslavenskim historiografijama.
Knjiga se može nabaviti kod Izdavača na mail universitypress@bih.net.ba
Preneseno s portala Historiografija.ba:
https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/zene-u-partizanima