Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta
Serija seminara
Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti
Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta
Povodom sjećanja na Kristalnu noć
Kino Kinoteka, Kordunska 1, Zagreb, 11. studenog 2024., s početkom u 14 sati
Tijekom prošlog desetljeća iskrivljavanje holokausta je poraslo. Manifestira se na više načina koji negativno utječu na napore u suočavanju s mržnjom i ugrožavaju dugoročnu održivost relevantnosti holokausta kao teme zajedničkog promišljanja. Stoga je bitno podignuti svijest o iskrivljenju te unaprijediti načine za prepoznavanje i odgovor na njega
Negiranje zločina, genocida, holokausta prisutno je svakodnevno kako na društvenim mrežama, tako i u medijskom prostoru. Zlouporaba holokausta i njegovog nasljeđa potkopava povjerenje u povijesnu znanost te prijeti društvenom, političkom i kulturnom suživotu. Spominjanje holokausta u kojem se neispravno prikazuje i iskrivljuje njegova povijest i značaj, uvreda je kako sjećanjima tako i iskustvima žrtava i preživjelih. Iskrivljavanje istine o holokaustu umanjuje razumijevanje povijesti, potiče teorije zavjere, opasne oblike nacionalizma, poricanje holokausta i antisemitizam.
Raspravom će se ukazati na niz pokušaja negiranja i revizije povijesti, umanjivanja odgovornosti ustaškog režima za zločine počinjene u NDH, negiranja i umanjivanja broja žrtava, karaktera i događaja u koncentracijskim logorima, otvaranja fokusa na neka druga pitanja i traženja odgovornosti za događaje koji će uslijediti. Revizionistički pokušaji dovode u pitanje broj stradalih Židova, Roma, Srba te se razlikama u procjenama stvara dojam o beznačajnom broju, relativiziraju uvjeti i načini života i boravka u logorima, što bi u konačnici trebalo baciti sasvim drugu sliku na karakter ustaškog režima u NDH. Povjesničari ističu kako je povijesni revizionizam politički program, a ne historiografska metoda, te da je središnji motiv revizionista rehabilitacije ideologije i režima poraženih snaga i ostvarenje kulturne dominacije revizionističkog narativa.
Rasprava će također ukazati na ekstremističke i ksenofobne političke snage u Europi koje sve više posežu za iskrivljivanjem povijesnih činjenica te koriste simboliku i retoriku u kojoj se čuju odjeci nekih aspekata totalitarne propagande, uključujući rasizam, antisemitizam i mržnju prema drugima. Gostujući inozemni povjesničari omogućit će usporedbu s revizionističkim tendencijama u drugim europskim zemljama.
Javno događanje posvećeno temi povijesnog revizionizma, poricanja i iskrivljavanja holokausta započet će panelom koji će okupiti preživjele i pružiti im mogućnost ne samo da još jednom svjedoče o stradanjima čitavih obitelji, već i da, nakon desetljeća posvećenih promicanju istine o zločinima pruže svoj osvrt na tendencije poricanja i iskrivljavanja. Projekcijom filma Poricanje (Denial, režija Mick Jackson, 2016) zaokružit ćemo događanje umjetničkim prikazom sudskog postupka koji je vođen u Velikoj Britaniji u sklopu kojeg su povjesničarka Deborah Lipstadt i niz povjesničara morali svjedočiti o istinitosti holokausta i dokazivati metodička iskrivljavanja činjenica u tekstovima revizionista Davida Irvinga.
Kreatori politika ključni su partneri u aktivnom nastojanju suzbijanja iskrivljavanju. Razumijevanje iskrivljavanja holokausta u svim njegovim konkretnim, nebuloznim i suptilnim oblicima može informirati i ojačati kreiranje politike na više frontova, od kulturnog i obrazovnog do pravnog. Ipak, to nije samo odgovornost vlada i kreatora politika. Postoji hitna potreba za djelovanjem u medijima, društvenim medijima, partnerima iz civilnog društva, kao i za provedbom zakona na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini da povećaju svijest i ojačaju svoje odgovore na ovaj rastući problem. Škole i odgojno-obrazovni djelatnici također su jedan od ključnih partnera te trebaju posjedovati učinkovite alate za razumjevanje i prepoznavanje revizionističkog diskursa, kako bi mlade u osjetljivom razdoblju učinili otpornim na ahistorijske i društveno štetne teorije i interpretacije prošlosti.
Program je dio serije interdisciplinarnih edukativnih seminara koje pod nadnaslovom „Antisemitizam, holokaust i stradanja: prošlost u sadašnjosti“ Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust organizira od 2020. godine. Program istražuje i nadopunjuje suvremene prakse poučavanja o holokaustu. Od 2020. do 2023. godine održano je 6 seminara i webinara na kojima je sudjelovalo više od 1800 medijskih djelatnika, učitelja i nastavnika i studenata iz Hrvatske, susjednih i ostalih europskih zemalja (webinari). Seminar pridonosi raspravi o medijskoj kulturi, etičnosti i etičkim standardima u medijskom izvještavanju; detaljno i ilustrativno, suvremenim medijima i spoznajama približava prisutnost sadržaja i poruka holokausta i stradanja kroz kulturu i umjetnosti (film, kazalište, književnost, glazbu i druge primijenjene i audiovizualne umjetnosti, u europskom i hrvatskom kulturnom kontekstu tijekom zadnjih 70-tak godina te u nacionalsocijalističkom i ustaškom propagandnom stvaralaštvu). Obrađene su i teme konferencije u Wannseeu te je ove godine tema poricanja holokausta. Tijekom godina uspostavljena je suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje te dio publike seminara koju čine nastavnici dobivaju potvrdu za stručno usavršavanje za poučavanje o holokaustu.
Program:
14:00 – 15:40
I. dio: PROŠLOST U SADAŠNJOSTI – razgovor s preživjelima i povijesnim svjedocima (1h30)
Kako se s vremenom smanjuje broj ljudi koji su preživjeli holokaust i stradanja u Drugom svjetskom ratu, važno je dati im prostor i priliku da još jednom svjedoče protiv svakog oblika mržnje i netolerancije, posebice u svjetlu protoka vremena, nestajanja komunikacijskog (izravnog) sjećanja i glasnih pokušaja trivijalizacije ovih tragičnih povijesnih događaja. Kako poricanje i iskrivljavanje istine o holokaustu doživljavaju posljednji preživjeli, misle li da postoje alati da se te pojave spriječe ili barem umanje njihov utjecaj, tko bi to učinio i na koji način – neka su od pitanja za sugovornike, preživjele iz holokausta i svjedoke povijesti.
Sudjeluju: Vesna Domany Hardy, Nevenka Končar, Darko Fischer i Oleg Mandić.
Moderator: Seid Serdarević.
16:00 – 17:40
II. dio : REVIZIONIZAM U POVIJESNIM NARATIVIMA O DRUGOM SVJETSKOM RATU – okrugli stol uz pitanja iz publike (1h40)
U raspravi će biti riječi o povijesnom revizionizmu, nizu pokušaja poricanja i umanjivanja odgovornosti ustaškog režima za zločine počinjene u NDH, negiranju i umanjivanju broja žrtava te značaja događanja u koncentracijskim logorima. Revizionisti, između ostalog, pokušavaju osporiti broj žrtava Židova, Roma i Srba, relativizirati uvjete boravka u logorima, umanjiti unutarnju motivaciju za progon i zločine, što bi trebalo dati drugačiju sliku o karakteru ustaškog režima u NDH te u krajnjoj instanci ostvariti kulturnu dominaciju revizionističkog narativa. Govornici su istaknuti stručnjaci koji će pružiti kontekst za razumijevanje fenomena povijesnog revizionizma i središnjeg motiva revizionista – rehabilitacije ideologije i režima poraženih snaga. Ističe se kako je povijesni revizionizam politički program, a ne historiografska metoda. Gostujući stručnjaci iz inozemstva omogućit će usporedbu sa slučajevima poricanja i odnosom prema holokaustu i drugim zločinima počinjenim u Drugom svjetskom ratu u Rumunjskoj, Njemačkoj i drugim zemljama.
Sudjeluju:
Prof. dr. Ivo Goldstein (Sveučilište u Zagrebu),
Prof. dr. Alexander Martin Korb (Memorium Nürnberger Prozesse, Nürnberg),
Doc. dr. Goran Hutinec (Sveučilište u Zagrebu) i
Emanuel Marius Grec (Sveučilište u Heidelbergu), rumunjski povjesničar.
Moderator: Dario Špelić.
18:00 – 19:50
III. dio: projekcija filma PORICANJE (Denial, 109 min., redatelj Mick Jackson, premijerno prikazan na Toronto International Film Festivalu 2016.).
Film se temelji na istinitoj priči opisanoj u knjizi Deborah Lipstadt History on Trial: My Day in Court with a Holocaust Denier (Povijest na suđenju: Moj dan na sudu s poricateljem holokausta). Nakon što je objavio knjigu o poricanju holokausta (Penguin Books, 1993.), engleski pisac David Irving tužio je Lipstadt za klevetu i uništavanje njegove karijere povjesničara jer ga je optužila za namjerno iskrivljavanje povijesnih činjenica. U sudskom postupku njezin je pravni tim morao dokazati da se holokaust stvarno dogodio. Sudska presuda u korist Deborah Liptstadt, a potom i snimljeni film, zadali su važan udarac poricanju holokausta.
* * *
Program se provodi uz podršku Grada Zagreba, Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke.
* * *
Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima:
Vesna Domany Hardy rođena je 1941. u Zagrebu u židovskoj obitelji. Nedugo nakon rođenja ostaje bez oca Rudolfa Domanyja i djeda koju su bili streljani u ustaškim masovnim egzekucijama. Ostali članovi obitelji deportirani su 1942. u Auschwitz gdje im se gubi trag. Majka Eva (kasnije Grlić) uspjela je izbjeći deportaciju pridruživši se na vrijeme NOP-u, dok je Vesna preživjela Holokaust skrivena kod zagrebačke obitelji Fuchs. Od cijele šire obitelji preživjele su samo majka i Vesna. Gđa Ruža Fuchs primila je od Yad Vashema 1988. priznanje kao Pravednica među narodima. Vesna Domany diplomirala je i magistrirala povijest umjetnosti. Sa suprugom Malcolmom Hardyjem, zaposlenikom British Councila, živjela je u Pakistanu, Francuskoj i Italiji, a od 1991. do danas žive u Londonu. Početkom 1990-ih aktivirala se na projektima pomoći djeci bez pratnje iz bivše Jugoslavije i djelovala je kao prevoditeljica u istragama zločina za ICTY i publicistica. Angažirana je i u radu s mladima za Holocaust Education Trust u Londonu.
Nevenka Končar prošla je strahote dječjeg logora u Sisku kao djevojčica od 4-5 godina. Rodom je iz Miloševog Brda kod Bosanske Gradiške. Nekoliko mjeseci bila je zatočena u ustaškom koncentracionom logoru u Sisku, odnosno “Prihvatilište za djecu izbjeglice” u kojem je od gladi i bolesti svakodnevno umiralo po nekoliko desetina djece s područja koje su 1942. opustošili ustaše progoneći srpsko stanovništvo. Broj žrtava bio bi veći da nije bilo akcije koju je pokrenula Diana Budisavljević. Nevenka je bila udomljena, no njezina mlađa sestra nije preživjela. Nakon djetinjstva provedenog u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, Nevenka Končar u odrasloj je dobi radila u sisačkoj Željezari. Bila je predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku, a prije 15-ak godina inicirala je obnovu komemoracija za žrtve dječjeg logora u Sisku. Živi u Mošćenici.
Darko Fischer umirovljeni je profesor elektrotehnike, rođen u Osijeku 1938. godine u židovskoj obitelji, koja je usljed ustaških progona ratne godine provela skrivajući se na različitim lokacijama u Bosni i Mađarskoj. Otac Alfred, osječki odvjetnik, ubijen je u Budimpešti početkom 1945. godine, a Darko se s majkom i sestrom nakon oslobođenja uspio vratiti u Osijek gdje je započeo školovanje. Doktorirao je na području računarstva i predavao na više osječkih fakulteta. Od 2005. doživotni je počasni predsjednik Židovske općine Osijek. Za vrijeme skrivanja u Mađarskoj, Darkov otac pisao je dnevnik koji je 2022. objavljen u izdanju Disputa: Alfred Fischer, Još nekoliko dana. Ugledni osječki odvjetnik Kamilo Firinger posmrtno je 2023. dobio priznanje Yad Vashema kao Pravednik među narodima zbog pomaganja obitelji Fischer da izbjegnu preko Drave u Mađarsku.
Oleg Mandić rođen je 1933. na Sušaku. Kao dječak bio je s majkom zatočen u logoru Auschwitz-Birkenau, kojeg je kao jedan od posljednjih oslobođenika napustio kao jedanaestogodišnjak. Diplomirao je pravo i bavio se novinarstvom. Nakon umirovljenja, posvetio se radu s mladima i svjedočenju o strahotama logora. Dobitnik je više nagrada, poput nagrade Grada Opatije i Primorsko-goranske županije za životno djelo. Objavio je i niz knjiga: Kronika obitelji Mandić, Posljednji dječak Auschwitza te Život obilježen Auschwitzom, u kojoj je prikupio niz tekstova i javnih nastupa u kojima je svjedočio o Auschwitzu i promicao mir i toleranciju. Živi u Opatiji.
Sudionici okruglog stola:
Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, umirovljeni je profesor povijesti, nekada profesor na Odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 2012. do 2017. bio je veleposlanik Hrvatske u Francuskoj i UNESCO-u. Samostalno ili s ocem Slavkom Goldsteinom, objavio je niz knjiga posvećenih temi holokausta i povijesti Židova: Holokaust u Zagrebu (2001, 2024), Židovi u Zagrebu: 1918-1941. (2004), Zagreb: 1941-1945. (2011), Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011), Jasenovac: tragika, mitomanija, istina (2016), Jasenovac (2018), Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do danas (2022). Ivo Goldstein autor je knjige Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022. (2023) te će na okruglom stolu govoriti o ključnim tezama iz knjige.
Prof.dr. Alexander Martin Korb, njemački je povjesničar specijaliziran za holokaust, genocid, antisemitizam i srodne masovne zločine u srednjoj i istočnoj Europi. Od 2010. bio je predavač moderne europske povijesti na Sveučilištu u Leicesteru (Velika Britanija) i zamjenik direktora Stanley Burton Centre for Holocaust and Genocide Research. Od 2024. ravnatelj je dokumentacijskog centra posvećenog Nürnberškim procesima, Memorium Nürnberger Prozesse, u Nürnbergu. Koautor je knjige Mass Violence and Genocide in Eastern Europe and the Balkans: The Second World War and its Aftermath (Comparative Genocide) (2017).
Doc.dr.sc. Goran Hutinec docent je na Odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na istom fakultetu 2011. godine. Bavi se poviješću Drugog svjetskog rata i holokausta, vojnom i urbanom poviješću te Domovinskim ratom. Autor je knjige Ustaški teror u Velikoj župi Zagorje 1941-1945. (2023).
Emanuel Marius Grec rumunjski je povjesničar, doktorski istraživač na Sveučilištu Heidelberg u Njemačkoj. Istražuje povijest holokausta u Rumunjskoj, tranzicijsku pravdu i povijest istočnoeuropskih Židova. Diplomirao povijest na Sveučilištu Vasile Goldiș u Aradu, magistrirao komparativnu povijest na Central European University u Budimpešti i magistrirao židovske studije na Hochschule für Jüdische Studien u Heidelbergu.
Izvor: