Ana Šimić, „Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti“
U imaginariju i kolektivnom pamćenju hrvatskoga naroda svoje zapaženo mjesto ima i glagoljaštvo kao jedinstven i višestoljetan segment hrvatske povijesti. Tomu je pridonijela i književnost, pjesnička jednako kao i prozna, koja je od motiva iz glagoljaške prošlosti i kulture izgrađivala svoje umjetničke svjetove.
Širi i dublji uvid u hrvatsku književnu prozu s glagoljaškim motivima nudi studija Ane Šimić „Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti“. U njoj je obrađeno 18 proznih djela izdanih od 1902. do 2022., čiji su autori: Eugen Kumičić, Velimir Deželić st., Velimir Deželić ml., Josip Banovac, Lovre Katić, Viktor Car Emin, Ivan Raos, Mate Maras, Jasna Horvat, Neven Budak, Petar Merčep, Sanja Ždralović i Hrvoje Hitrec. Studija u dodatku obrađuje i dva romana američke književnice Tosce Lee, koji potvrđuju da je glagoljaštvo zanimljivo i stranim autorima.
Tematizirajući različite dijelove hrvatskoglagoljske povijesti spomenuti su književnici pripovijedali o vremenu od 9. stoljeća, pa sve do svjetskoga nogometnog prvenstva 2018. godine. U tom je širokom rasponu očito da je glagoljaški srednji vijek pripovjedačima ipak zanimljiviji od glagoljaškoga novog vijeka. Glagoljaški se motivi posebno živo upleću u pripovijesti o hrvatskim vladarima narodne dinastije, knezovima i kraljevima, a kasnije u one vezane za istaknute figure srednjovjekovne (herceg i vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, knez Novak Disislavić) i novovjekovne (uskočki junak Petar Kružić, pristaše Zrinskih i Frankapana) hrvatske društvene i kulturne povijesti. Pozornost su privukli i srednjodalmatinski popovi glagoljaši – „hajduci“ u vremenu osmanlijskih osvajanja.
Analiza obrađenih književnih djela vodila se dvama pitanjima. Prvo je usredotočeno na otkrivanje osnovnih zadanosti pripovijedanja o glagoljaštvu u pogledu izbora vremena radnje, likova, događaja i stava prema glagoljaštvu kao pojavi. Drugo se istraživačko pitanje usmjerilo na odnos između pripovijedanja o glagoljaštvu i onoga što filološka i povijesna znanost govore o glagoljaštvu, tj. na odnos između pripovijesti i povijesti, fikcije i fakcije.
Studija „Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti“ Ane Šimić pridonosi boljem poznavanju glagoljaštva i novije hrvatske književnosti, rasvjetljuje predodžbe o glagoljaštvu koje njeguje književnost zaštićena povlasticom umjetničke slobode te pruža uvid u stvaralački suodnos pripovijesti i povijesti na primjeru glagoljaštva kao bitne sastavnice hrvatskoga kulturnog identiteta.
Izdavači: Hrvatska sveučilišna naklada, Staroslavenski institut
Godina izdanja: 2024.
Broj stranica: 307
Narudžba na poveznici:
https://www.hsn.hr/product/1625/pripovijedanje-o-glagoljastvu-u-novijoj-hrvatskoj-knjizevnosti