Ivan Mrnarević: Predstavljanje novih izdanja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku
U predvečerje 11. rujna 2024. godine u Sorkočevićevom ljetnikovcu na dubrovačkom Lapadu predstavljena su tri nova izdanja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. U dobro popunjenoj dvorani stručna i zainteresirana javnost mogla je poslušati ponešto o trima novim knjigama, a to su Ana, Pavo, Grlica: Rekluze i pustinjaci u pobožnom krajobrazu srednjovjekovnog Dubrovnika autorice akademkinje Nelle Lonza, Židovi u Dubrovačkoj Republici 1546-1808. autorice dr. sc. Vesne Miović te Prava Crvena Hrvatska i pravaši: Hrvatski nacionalizam u Dubrovniku početkom 20. stoljeća autorice dr. sc. Barbare Đurasović, poznate dubrovačke novinarke. Promociju je moderirao dr. sc. Relja Seferović, znanstveni savjetnik u dubrovačkom Zavodu, a sudjelovalo je troje predstavljača. Na samom početku, Seferović je istaknuo kako sve tri knjige, neovisno o tome što obrađuju različita razdoblja, ipak povezuje interes za istraživanjem živog bila urbane svakodnevice.
Govoreći o monografiji akademkinje Lonza, dr. sc. Rina Kralj-Brassard, viša znanstvenica suradnica u akademijinom Zavodu, naglasila je kako je Lonza u knjizi spojila europsko i dubrovačko, ističući kako su teme iz vjerske historije ponekad potisnute na marginu, a ova je Lonzina studija o srednjovjekovnim isposnicima – začecima, usponu i sutonu pustinjačkog fenomena u Dubrovniku – po svojoj tematici historiografski prvijenac. Kralj-Brassard istaknula je kako autorica religijskim temama nije nesklona (usp. Kazalište vlasti: Ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke republike u 17. i 18. stoljeću), a s druge strane, kao povjesničarki prava tema joj je bliska upravo zbog korištenih vrela koja su uglavnom pravne prirode.
Prof. dr. sc. Ljiljana Marks, znanstvenica savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku, predstavila je studiju Vesne Miović. Okarakterizirala ju je kao historijsku-antropološku budući da ona donosi jasno razložene podatke o dolasku Židova u Dubrovnik, formiranju geta 1546. godine, ali i o obiteljskom i profesionalnom životu dubrovačkih Židova, njihovom odnosu s gradskom zajednicom u širim „igrama prijestolja između Osmanskog Carstva, Venecije, papinstva, Habsburške Monarhije i sl.“ Iznijela je i nekoliko zanimljivih crtica iz same knjige, spominjući najpoznatije među dubrovačkim Židovima kao što su Didak Pir, dubrovački liječnici Abraham i Luzitanus te brojni drugi.
Knjigu Barbare Đurasović predstavio je dr. sc. Lovro Kunčević, viši znanstveni suradnik u dubrovačkom Zavodu. Naglasio je kako se Đurasović dotakla više pitanja te doprinijela historiografiji izučavanjem povijesti novinarstva, cenzure štampe, procesa nacionalne integracije u Dubrovniku, kao i općenito povijesti grada u modernom i suvremenom dobu. Autorica se nije zadržavala samo na istraživanju historijata samoga časopisa Prava Crvena Hrvatska, već je ponudila širu sliku. Naime, novinski urednici nisu samo polemizirali s neistomišljenicima, već su pisali o različitim temama koje su danas ogledalo svakodnevnog života, odnosno vrijedan izvor (za vrijeme Prvog svjetskog rata i jedine dubrovačke novine) koji je Đurasović umjela iskoristiti. Konačno, autorica je otvorila novi niz poticajnih pitanja na koja tek treba odgovoriti, zaključio je Kunčević.
Sve tri autorice publika je nagradila velikim pljeskom, a nije izostala ni prilika da se na vratima Ljetnikovca nabave najnovija izdanja dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti. Šteta je da na kraju samoga predstavljanja nije kratko dana riječ samim autoricama, ali to je nadoknađeno druženjem na domjenku, kao i ugodnim razgovorima prije same promocije.
Ivan Mrnarević
O predstavljanju su dostupne i sljedeće obavijesti: