Poziv na prijavu izlaganja za Dane Marije Jurić Zagorke 2024.
Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever objavljuje
Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem:
NASILJE, INSTITUCIJE, ROD: IZAZOVI I PERSPEKTIVE
koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke, 22. i 23. studenog 2024. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8
Tema ove konferencije nažalost je iznimno aktualna i relevantna u današnjem društvu gdje se suočavamo s brojnim izazovima u vezi s pitanjima roda, nasilja i uloge institucija.
Rodno uvjetovano nasilje temelji se na socijalnim konstrukcijama roda i obuhvaća različite oblike, uključujući fizičko nasilje, seksualno nasilje, emocionalno i psihičko zlostavljanje, ekonomsko nasilje te nasilje u obliku kontrole ili prisile, a koje se događa na temelju rodnog identiteta ili spola. Žrtve rodno uvjetovanog nasilja prema statistikama najčešće su žene, posebno žene koje pripadaju marginaliziranim zajednicama, a počinitelji su najčešće intimni partneri. Rodno uvjetovano nasilje proizlazi iz duboko ukorijenjenih društvenih normi, stereotipa i nesrazmjera moći. Kulturološki, ekonomski i politički faktori također igraju ulogu u perpetuiranju ovog nasilja. Posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu biti izrazito ozbiljne i uključuju fizičke ozljede, emocionalni stres, depresiju, anksioznost te dugoročnu patnju za žrtve i njihove obitelji. Rodno uvjetovano nasilje trajno razvojno koči cijelo društvo i može imati ozbiljan utjecaj na velik broj društvenih procesa, uključujući ekonomske i zdravstvene aspekte.
Osim interpersonalnog nasilja, postoji institucionalno nasilje, također poznato kao sistemsko nasilje ili strukturalno nasilje, a odnosi se na oblik nasilja koji proizlazi iz nefunkcionalnih ili nepravednih institucionalnih struktura, politika ili procesa u društvu. Ova vrsta nasilja može biti manje očigledna od interpersonalnog nasilja, ali može imati ozbiljne negativne posljedice za pojedince i zajednice. Neki su primjeri institucionalnog nasilja sustavna diskriminacija, kršenje ljudskih prava, nepravedno tretiranje i opstrukcija pristupa resursima, pravdi ili uslugama, nepravedni zakoni i politike, nejednakost u pristupu obrazovanju, zdravstvu i zapošljavanju, zlostavljanje u zatvorima, nepravedni pravosudni postupci itd. Također, diskurzivne interpelacije subjektnih pozicija, implicitne pristranosti te pitanja epistemičkih nepravdi pokazuju da se institucionalno nasilje može događati i na školskim, akademskim i znanstvenim ustanovama.
Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja zahtijeva holistički pristup koji uključuje edukaciju, promociju rodne ravnopravnosti, znanstveno-istraživački rad, jačanje zakonodavstva i pružanje podrške žrtvama. Organizacije civilnog društva, vlasti i zajednica igraju ključnu ulogu u prevenciji i suzbijanju ovog oblika nasilja. Suočavanje s institucionalnim nasiljem zahtijeva sustavne promjene u institucijama i zakonima, kao i podizanje svijesti i mobilizaciju građana.
U vezi s krovnom temom skupa, Zagorkinim životom i djelom, posebno pozivamo priloge koji u središte interesa stavljaju upravo tu temu. Zagorka je u svom životu i radu često bila žrtvom kako interpersonalnog nasilja u roditeljskom domu i u braku tako i institucionalnog, često upravo rodno uvjetovanog nasilja na radnom mjestu i u kulturnoj javnoj sferi, od prisilne izolacije u „posebnoj sobi“ tijekom angažmana u Obzoru do brojnih slučajeva zlostavljanja i vrijeđanja koje je redovito pratila eksploatacija uspjeha i popularnosti njezinih djela. Uvijek buntovna i hrabra, Zagorka je te slučajeve detaljno opisala u svojim autobiografskih tekstovima, a to je iskustvo upotrijebila i u kreiranju borbenih junakinja svojih romana koje se također neumorno suprotstavljaju rodno, klasno i nacionalno uvjetovanom nasilju koje ponekad dolazi od mizoginih muškaraca, ali i autoritarnih žena, ponekad od represivne države i drugih institucija, a najčešće u obliku maskuline figure koja u sebi ujedinjuje obje vrste nasilja.
Teme koje će se razmatrati na konferenciji uključuju, ali nisu ograničene na:
• povijest nasilja
• teorijski pristupi problematici roda i nasilja
• rod i nasilje u različitim diskurzivnim poljima
• pravni okviri i dokumenti
• analize književnih i drugih umjetničkih ekspresija
• oblici rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama
• institucije kao počinitelji nasilja
• institucionalni odgovor na nasilje
• identifikacija i prevencija
• podrška žrtvama
• problemi s prijavljivanjem rodno uvjetovanog nasilja
• izazovi u životima transrodnih i interseksualnih osoba
• aktivizam i zalaganje za pravdu, društveni pokreti
• utjecaj pandemije na rodnu neravnopravnost i nasilje
• mediji, nasilje i rod
• obrazovne institucije, nasilje i rod
• religija, nasilje i rod
• rodno uvjetovano nasilje na radnom mjestu
• digitalno nasilje, društvene mreže i rod
• videoigre, nasilje i rod
• (ne)kažnjavanje zločina i primjerenost kazne
• feministička kriminologija i viktimologija.
Očekujemo da će ova konferencija pružiti inspiraciju i potaknuti nove načine razmišljanja o pitanjima roda, nasilja i uloge institucija u društvu. Pozivamo zato istraživačice i istraživače iz svih polja društvenih i humanističkih znanosti, praktičare i praktičarke, aktivistkinje i aktiviste te sve zainteresirane da svojim izlaganjima doprinesu raspravi o ovim temama.
Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.
Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 20. rujna 2024. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.
Kotizacija:
Autori/ce radova: 25 eura
Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.
Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.
Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Suzana Coha, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski
Program financijski podupiru Grad Zagreb i Ministarstvo kulture.
Izvor: