Ivan Burić, „Sociologija hrvatskog društva“
Riječ je o knjizi u kojoj autor propituje najvažnija pitanja i probleme u hrvatskom društvu. Burić temama pristupa na temelju vjerodostojnih znanstvenih radova hrvatskih društvenih znanstvenika (iz polja sociologije, ekonomije, politologije i psihologije), čime dospijeva do dragocjenih spoznaja o važnim promjenama koje su tijekom posljednjih desetljeća preobrazile hrvatsko društvo, čineći ga dijelom globalne zajednice koja se ubrzano mijenja.
— Krešimir Peračković
Knjiga donosi jedan od dosad najvrjednijih doprinosa sociološkom promišljanju suvremenog hrvatskog društva u cijelosti, i to ne samo njegove intenzivne dinamike odnosno različitih promjena u posljednja tri desetljeća, nego i nekih važnih društvenih kontinuiteta. Može se smatrati i kao svojevrsna inventura istraživačke produkcije ovdašnje suvremene sociologije. Vrijedni uvidi izloženi u ovoj knjizi potvrđuju da sociologija daje najbolje od sebe baš u situaciji kad se njen kompleksni teorijsko-konceptualni aparat na osnovu konkretnih primjera i podataka primjenjuje u analizi društva u kojemu autor profesionalno djeluje.
— Dražen Lalić
Jedinstvena i ambiciozna knjiga koja nastoji pružiti cjelovitu sliku suvremenog hrvatskog društva koristeći teorijske uvide i istraživačke nalaze znanosti o društvu. Njezina autora, sociologa iznimne sposobnosti sinteze, krase analitička preciznost i dosljedno zaključivanje temeljeno na podacima. Svježina uvida i strastvena potreba da se razumije društvo u kojem živimo, u kombinaciji s jasnim i tehnički neopterećenim stilom, Burićevu knjigu čine štivom za najširi krug zainteresiranih čitatelja.
— Aleksandar Štulhofer
Ivan Burić (1968), izvanredni profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, jedan je od najistaknutijih istraživača suvremenog hrvatskog društva. Njegov znanstveni i stručni rad obuhvaća široki raspon tema, od istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta, čime se bavio u jednom dijelu svoje profesionalne karijere, do znanstvenih istraživanja i analiza usmjerenih na područja društvenog razvoja, sociologije potrošnje i ekonomske sociologije. Dosad je objavio veći broj znanstvenih radova i knjige Nacija zaduženih: od komunističkog pakla do potrošačkog kapitalizma (2010) i u koautorstvu s Aleksandrom Štulhoferom Egalitarni sindrom: sučeljenost kulture i društvenog razvoja (2020). Dobitnik je nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2016. godinu.
O knjizi – SOCIOLOGIJA HRVATSKOG DRUŠTVA
Kako živi narod………………………………………………………………….. 13
(Ne)promijenjena nacija……………………………………………………….. 19
Razvojni uspjesi…………………………………………………………….. 23
Razvojni neuspjesi …………………………………………………………. 26
Stanovništvo…………………………………………………………………….. 31
Dugoročni demografski trendovi ………………………………………… 33
Promjene u dobnoj i obrazovnoj strukturi ……………………………… 39
Obitelj, brak i djeca………………………………………………………… 45
Prostor i regije…………………………………………………………………… 55
Povijesno ishodište hrvatskog regionalizma:
jedinstvo u trodjelnosti……………………………………………………. 55
Dugo trajanje neujednačenog demografskog regionalnog razvoja …. 56
Izražene regionalne nejednakosti………………………………………… 59
Iseljavanje……………………………………………………………………….. 65
Tri vala iseljavanja …………………………………………………………. 67
Iseljavanje u zapadnoeuropske zemlje
u drugoj polovici 20. stoljeća …………………………………………….. 68
Ulazak u Europsku uniju i iseljavanje iz Hrvatske ……………………… 71
Kapitalizam………………………………………………………………………. 81
Koncept političkog kapitalizma ………………………………………….. 83
Koncept crony kapitalizma ……………………………………………….. 86
Razvoj poduzetničkog kapitalizma ………………………………………. 88
Društveno devastirajuće neformalne prakse:
korupcija i klijentelizam……………………………………………………….. 93
Fenomeni dugog trajanja …………………………………………………. 94
Mehanizmi opstojnosti ……………………………………………………. 96
Zašto su korupcija i klijentelizam društveno devastirajuće prakse?…. 99
Društvena stratifikacija………………………………………………………. 103
Promjena društvene morfologije ………………………………………. 104
Promjene hrvatskih stratifikacijskih poredaka u 20. stoljeću ………. 105
Hrvatska u prvoj Jugoslaviji: stratifikacijski poredak
agrarnog protokapitalističkog društva ………………………………… 107
Hrvatska u SFR Jugoslaviji: komandni stratifikacijski poredak ……… 109
Ekskurs o društvenim klasama u socijalizmu …………………………. 113
Republika Hrvatska: stratifikacijski poredak
tercijariziranog društva………………………………………………………. 125
Privatizacijom do transformacije tržišne situacije …………………… 127
Tercijarizacija i promjena radne situacije …………………………….. 129
Istraživanja stratifikacije suvremenog hrvatskog društva………………. 137
Klase oblikovane ekonomskim, kulturnim,
društvenim i političkim kapitalom ……………………………………… 139
Veličina društvenih klasa u Hrvatskoj …………………………………. 145
Klase određene zanimanjem ……………………………………………. 148
Ekskurs o društvenim klasama u Hrvatskoj……………………………….. 153
Više društvene klase …………………………………………………….. 157
Srednja klasa ……………………………………………………………… 167
Niže društvene klase……………………………………………………… 177
Društvene nejednakosti……………………………………………………… 191
Moja kućica moja slobodica: ekonomske
nejednakosti u Hrvatskoj………………………………………………… 193
Jesu li razlike između društvenih klasa nepremostive? ……………… 200
U Hrvatskoj nitko ne vozi Bugatti ………………………………………. 202
Siromaštvo ………………………………………………………………… 204
Društvena (ne)pokretljivost…………………………………………………. 209
Društvene vrijednosti…………………………………………………………. 217
Višesmjernost vrijednosnih transformacija …………………………… 219
Retradicionalizacija i modernizacija …………………………………… 220
Liberalizacija individualnog i konformizam društvenog života …….. 225
Pomak prema modernosti ………………………………………………. 227
Materijalizam i postmaterijalizam ……………………………………… 230
Imati ili biti? ………………………………………………………………. 235
Dobrohotnost i tolerancija ……………………………………………… 236
Ekonomske vrijednosti ………………………………………………….. 241
Ekskurs o istraživanjima Hofstedeovih
dimenzija nacionalne kulture …………………………………………… 249
Religioznost…………………………………………………………………….. 257
Religioznost u procesu nacionalne emancipacije ……………………. 258
Religioznost u novom mileniju: pomak prema
distanciranoj crkvenosti …………………………………………………. 261
Emocionalna kultura: mala zemlja velikog srca…………………………… 267
Izvaninstitucionalni individualizam kao
odlika emocionalne kulture …………………………………………….. 268
Na pragu biološko-geopolitičke apokalipse:
Hrvatska 2020. – 2023.……………………………………………………….. 271
COVID-19: pandemija kao ishodište novih društvenih podjela …….. 272
U očekivanju sustavne sociologije pandemije ………………………… 278
Apokalipsa 2022.: rat za istočnu Europu ………………………………. 280
Metodološka krpica…………………………………………………………… 283
Nakladnik/ci: JESENSKI I TURK
Godina izdanja: 2024
Broj stranica: 293
Izvor:
https://www.jesenski-turk.hr/hr/sociologija-hrvatskog-drustva-2024-ivan-buric