Ivan Burić, „Sociologija hrvatskog društva“

Riječ je o knjizi u kojoj autor propituje najvažnija pitanja i probleme u hrvatskom društvu. Burić temama pristupa na temelju vjerodostojnih znanstvenih radova hrvatskih društvenih znanstvenika (iz polja sociologije, ekonomije, politologije i psihologije), čime dospijeva do dragocjenih spoznaja o važnim promjenama koje su tijekom posljednjih desetljeća preobrazile hrvatsko društvo, čineći ga dijelom globalne zajednice koja se ubrzano mijenja.
— Krešimir Peračković

Knjiga donosi jedan od dosad najvrjednijih doprinosa sociološkom promišljanju suvremenog hrvatskog društva u cijelosti, i to ne samo njegove intenzivne dinamike odnosno različitih promjena u posljednja tri desetljeća, nego i nekih važnih društvenih kontinuiteta. Može se smatrati i kao svojevrsna inventura istraživačke produkcije ovdašnje suvremene sociologije. Vrijedni uvidi izloženi u ovoj knjizi potvrđuju da sociologija daje najbolje od sebe baš u situaciji kad se njen kompleksni teorijsko-konceptualni aparat na osnovu konkretnih primjera i podataka primjenjuje u analizi društva u kojemu autor profesionalno djeluje.
— Dražen Lalić

Jedinstvena i ambiciozna knjiga koja nastoji pružiti cjelovitu sliku suvremenog hrvatskog društva koristeći teorijske uvide i istraživačke nalaze znanosti o društvu. Njezina autora, sociologa iznimne sposobnosti sinteze, krase analitička preciznost i dosljedno zaključivanje temeljeno na podacima. Svježina uvida i strastvena potreba da se razumije društvo u kojem živimo, u kombinaciji s jasnim i tehnički neopterećenim stilom, Burićevu knjigu čine štivom za najširi krug zainteresiranih čitatelja.
— Aleksandar Štulhofer


Ivan Burić (1968), izvanredni profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, jedan je od najistaknutijih istraživača suvremenog hrvatskog društva. Njegov znanstveni i stručni rad obuhvaća širo­ki raspon tema, od istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta, čime se bavio u jednom dijelu svoje profesionalne karijere, do znanstvenih istraživanja i analiza usmjerenih na područja društvenog razvoja, soci­ologije potrošnje i ekonomske sociologije. Dosad je objavio veći broj znanstvenih radova i knjige Nacija zaduženih: od komunističkog pakla do potrošačkog kapitalizma (2010) i u koautorstvu s Aleksandrom Štulhoferom Egalitarni sindrom: sučeljenost kulture i društvenog razvoja (2020). Dobitnik je nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2016. godinu. 


O knjizi – SOCIOLOGIJA HRVATSKOG DRUŠTVA

Kako živi narod………………………………………………………………….. 13

(Ne)promijenjena nacija……………………………………………………….. 19

Razvojni uspjesi…………………………………………………………….. 23

Razvojni neuspjesi …………………………………………………………. 26

Stanovništvo…………………………………………………………………….. 31

Dugoročni demografski trendovi ………………………………………… 33

Promjene u dobnoj i obrazovnoj strukturi ……………………………… 39

Obitelj, brak i djeca………………………………………………………… 45

Prostor i regije…………………………………………………………………… 55

Povijesno ishodište hrvatskog regionalizma:
jedinstvo u trodjelnosti……………………………………………………. 55

Dugo trajanje neujednačenog demografskog regionalnog razvoja …. 56

Izražene regionalne nejednakosti………………………………………… 59

Iseljavanje……………………………………………………………………….. 65

Tri vala iseljavanja …………………………………………………………. 67

Iseljavanje u zapadnoeuropske zemlje
u drugoj polovici 20. stoljeća …………………………………………….. 68

Ulazak u Europsku uniju i iseljavanje iz Hrvatske ……………………… 71

Kapitalizam………………………………………………………………………. 81

Koncept političkog kapitalizma ………………………………………….. 83

Koncept crony kapitalizma ……………………………………………….. 86

Razvoj poduzetničkog kapitalizma ………………………………………. 88

Društveno devastirajuće neformalne prakse:
korupcija i klijentelizam
……………………………………………………….. 93

Fenomeni dugog trajanja …………………………………………………. 94

Mehanizmi opstojnosti ……………………………………………………. 96

Zašto su korupcija i klijentelizam društveno devastirajuće prakse?…. 99

Društvena stratifikacija………………………………………………………. 103

Promjena društvene morfologije ………………………………………. 104

Promjene hrvatskih stratifikacijskih poredaka u 20. stoljeću ………. 105

Hrvatska u prvoj Jugoslaviji: stratifikacijski poredak
agrarnog protokapitalističkog društva ………………………………… 107

Hrvatska u SFR Jugoslaviji: komandni stratifikacijski poredak ……… 109

Ekskurs o društvenim klasama u socijalizmu …………………………. 113

Republika Hrvatska: stratifikacijski poredak
tercijariziranog društva
………………………………………………………. 125

Privatizacijom do transformacije tržišne situacije …………………… 127

Tercijarizacija i promjena radne situacije …………………………….. 129

Istraživanja stratifikacije suvremenog hrvatskog društva………………. 137

Klase oblikovane ekonomskim, kulturnim,
društvenim i političkim kapitalom ……………………………………… 139

Veličina društvenih klasa u Hrvatskoj …………………………………. 145

Klase određene zanimanjem ……………………………………………. 148

Ekskurs o društvenim klasama u Hrvatskoj……………………………….. 153

Više društvene klase …………………………………………………….. 157

Srednja klasa ……………………………………………………………… 167

Niže društvene klase……………………………………………………… 177

Društvene nejednakosti……………………………………………………… 191

Moja kućica moja slobodica: ekonomske
nejednakosti u Hrvatskoj………………………………………………… 193

Jesu li razlike između društvenih klasa nepremostive? ……………… 200

U Hrvatskoj nitko ne vozi Bugatti ………………………………………. 202

Siromaštvo ………………………………………………………………… 204

Društvena (ne)pokretljivost…………………………………………………. 209

Društvene vrijednosti…………………………………………………………. 217

Višesmjernost vrijednosnih transformacija …………………………… 219

Retradicionalizacija i modernizacija …………………………………… 220

Liberalizacija individualnog i konformizam društvenog života …….. 225

Pomak prema modernosti ………………………………………………. 227

Materijalizam i postmaterijalizam ……………………………………… 230

Imati ili biti? ………………………………………………………………. 235

Dobrohotnost i tolerancija ……………………………………………… 236

Ekonomske vrijednosti ………………………………………………….. 241

Ekskurs o istraživanjima Hofstedeovih
dimenzija nacionalne kulture …………………………………………… 249

Religioznost…………………………………………………………………….. 257

Religioznost u procesu nacionalne emancipacije ……………………. 258

Religioznost u novom mileniju: pomak prema
distanciranoj crkvenosti …………………………………………………. 261

Emocionalna kultura: mala zemlja velikog srca…………………………… 267

Izvaninstitucionalni individualizam kao
odlika emocionalne kulture …………………………………………….. 268

Na pragu biološko-geopolitičke apokalipse:
Hrvatska 2020. – 2023.
……………………………………………………….. 271

COVID-19: pandemija kao ishodište novih društvenih podjela …….. 272

U očekivanju sustavne sociologije pandemije ………………………… 278

Apokalipsa 2022.: rat za istočnu Europu ………………………………. 280

Metodološka krpica…………………………………………………………… 283


Nakladnik/ci: JESENSKI I TURK

Godina izdanja: 2024

Broj stranica: 293


Izvor:

https://www.jesenski-turk.hr/hr/sociologija-hrvatskog-drustva-2024-ivan-buric


Odgovori