Kliofest 2024: Uručene nagrade povjesničarima za 2023. godinu
Na Festivalu povijesti Kliofest u petak, 10. svibnja 2024. na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici uručene su nagrade povjesničarima za 2023. godinu:
Nagrada „Mirjana Gross“ za knjigu dodijeljena je prof. dr. sc. Ivici Šute za knjigu „Kibici „purgera“. Fenomen „Građanski“ i njegovi kibici: između masovne zabave, strasti i svjetonazora u međuratnome Zagrebu“.
Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju dodijeljena je dr. sc. Tomislavu Matiću, za javna predavanja u SAD i Republici Hrvatskoj, redoviti prilog „Pogled u prošlost“ u Kani te suradnju s popularno-znanstvenim udrugama i portalima.
Nagrada „Ferdo Šišić“ za najbolji diplomski dodijeljena je Dori Rašić za diplomski rad „Umjetnost i društveno-političke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća“.
Nagrada „Ferdo Šišić“ za najbolji diplomski rad dodijeljena je Anti Lepuru za diplomski rad „Na toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u Šibeniku (1958.-1968.)“.
Nagrada „Jaroslav Šidak“ inozemnom povjesničaru dodijeljena je prof. dr. hab. Macieju Czerwińskom, poljskom slavistu i povjesničaru kulture.
Obrazloženja
Nagrada „Jaroslav Šidak“ inozemnom povjesničaru dodjeljuje se prof. dr. hab. MACIEJU CZERWIŃSKOM, poljskom slavistu i povjesničaru kulture
Profesor Czerwiński rodio se u Krakovu 1976. Završio je slavističke studije na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu (2000), gdje je stekao doktorat obranom disertacije 2004. koja je potom objavljena kao knjiga Jezik, ideologija, nacija. Jezična politika Hrvatske i jezik medija. Habilitirao je 2013. na temu hrvatskih i srpskih sinteza nacionalne povijesti (objavljeno kao knjiga Naracije i znakovi. Hrvatske i srpske sinteze nacionalne povijesti). Poznat je kao veliki promotor hrvatske kulture u Poljskoj, napose u rodnom Krakovu gdje surađuje s Međunarodnim centrom kulture. Tamo je inicirao i bio znanstveni konzultant izložbe posvećene Ivanu Meštroviću koja je bila postavljena 2017. U samim počecima svoje znanstvene karijere bio je jedan od organizatora znanstvene konferencije posvećene Josip Jurju Strossmayeru, održane na Jagelonskom sveučilištu. Sudjelovao je i u organizaciji niza drugih skupova na svome sveučilištu koji se tiču hrvatske povijesti i hrvatsko-poljskih odnosa, npr. 2016. znanstveni skup „Poljsko-hrvatske veze kroz stoljeća. Povijest, kultura, književnost“ te prošlogodišnja velika međunarodna konferencija „The Heritage of the D’Anjou Dynasty in Central Europe“. Na Šestom kongresu hrvatskih povjesničara u Rijeci 2021. imao je jedno od uvodnih izlaganja o kulturnoj povijesti Hrvatske. Godine 2020. objavio je sintezu hrvatske kulturne povijesti Hrvatska. Povijest, kultura, ideje. Maciej Czerwiński autor je i dvije knjige izvorno objavljene na hrvatskome jeziku: Drugi svjetski rat u hrvatskoj i srpskoj prozi (2018) i Čvorovi prijepora: jezici i kodovi tradicije (2020). Preveo je na poljski jezik nekoliko značajnih djela hrvatske književnosti, a trenutno radi na temi „Dalmacija u Krležinim imaginacijama i pojmovnom sustavu“.
Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju dodjeljuje se dr. sc. TOMISLAVU MATIĆU, za javna predavanja u SAD i Republici Hrvatskoj, redoviti prilog „Pogled u prošlost“ u Kani te suradnju s popularno-znanstvenim udrugama i portalima
Dr. sc. Tomislav Matić, znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest privukao je svojim javnim predavanjima u Americi i Hrvatskoj široku publiku stručnjaka i zainteresirane javnosti. Predstavio je rezultate hrvatske historiografije i svojega historiografskoga rada te pridonio jačanju veza između hrvatske dijaspore i Republike Hrvatske. Kolega Matić objavio je i niz popularno-znanstvenih članaka u mjesečniku Kana, koji objavljuje izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost uz potporu Grada Zagreba. Osim navedenih aktivnosti, Tomislav Matić surađuje s udrugom Društvo za promociju prirodnih nauka „Nauka i svijet“ iz Sarajeva, a gostovao je više puta u emisiji Povijesne kontroverze na Trećem programu Hrvatskog radija te je time privukao i pažnju medija, npr. Večernjeg lista i sl. Svojim prilozima nastoji skrenuti pažnju na probleme današnjice i istovremeno predstaviti načine na koje su slični problemi izbijali i bili rješavani u prošlosti. Time osvješćuje kod čitatelja aktualnost povijesti i izravnu vezi između prošlosti i sadašnjosti te važnosti povijesne znanosti za društvo u cjelini.
Nagrada „Mirjana Gross“ za knjigu dodjeljuje se prof. dr. sc. IVICI ŠUTE za knjigu Kibici „purgera“. Fenomen „Građanski“ i njegovi kibici: između masovne zabave, strasti i svjetonazora u međuratnome Zagrebu
U knjizi Kibici „purgera“. Fenomen „Građanski“ i njegovi kibici: između masovne zabave, strasti i svjetonazora u međuratnome Zagrebu u nakladi FF Pressa, nakladničke kuće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, razmatra se nastajanje i razvoj navijačke skupine nogometnog kluba „Građanski“ između dva svjetska rata. Prvi put se pokazuje na temelju ozbiljne znanstvene analize da je Dinamo nasljednik Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba („Građanski“) s obzirom na razvoj navijačke skupine, pri čemu se Purgeri Građanskog u interpretaciji sveučilišnog profesora s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivice Šutea mogu smatrati izravnim pretečama današnjih Bad Blue Boysa. Knjiga Kibici Purgera inovativno je i važno djelo za hrvatsku historiografiju jer su navijači nekog hrvatskog kluba po prvi put obrađeni na detaljan historiografski, ali istovremeno i interdisciplinaran način. Veliki doprinos knjige je što je autor obradio navijački mikrokozmos, koji je povjesničaru često teško istraživati zbog manjka povijesnih izvora s kojim se suočio i autor. Knjiga je postala popularna i među „običnim“ građanima, sportašima i sportskim djelatnicima i navijačima. Svojom tematikom i stilom podsjeća na duh popularnih filmskih uspješnica „Tko pjeva – zlo ne misli“ i „Velo misto“. U tom smislu, osim znanstvenog doprinosa možemo reći da je knjiga i sama postala svojevrstan društveni fenomen našeg vremena.
Nagrada „Ferdo Šišić“ za najbolji diplomski rad dodjeljuje se DORI RAŠIĆ za diplomski rad „Umjetnost i društveno-političke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća“
Diplomski rad Dore Rašić “Umjetnost i društveno-političke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća“, izrađen pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Domagoja Tomasa i dr. sc. Luke Pejića, uspješno je obranjen 2023. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Kolegica Rašić analizira odjeke složenih političkih zbivanja, socijalnih tenzija i gospodarskih kretanja u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća u djelima impresionističkih slikara kao što su Claude Monet, Édouard Manet, Edgar Degas, Camille Pissarro i drugi. Pritom, osvrćući se na odabrane fenomene koji su prožimali francusko društvo u posljednjim desetljećima 19. stoljeća – od industrijalizacije, pojave revoltiranog radništva i oblikovanja potrošačkog društva do širenja francuskog kolonijalnog imperija, rastućeg antisemitizma i vanjskopolitičkih sukoba – autorica razmatra pitanje iskoristivosti slike kao izvora u historiografskim analizama. Važno je istaknuti da je kolegica u rad priložila i analizirala nešto manje od trideset grafičkih priloga, dok je u pogledu sekundarne literature konzultirala gotovo 80 monografija i znanstvenih članaka te tridesetak enciklopedijskih natuknica.
Nagrada „Ferdo Šišić“ za najbolji diplomski rad dodjeljuje se ANTI LEPURU za diplomski rad „Na toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u Šibeniku (1958.-1968.)“
Diplomski rad Ante Lepura „Na toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u Šibeniku (1958.-1968.), izrađen pod mentorstvom prof. dr. Ivice Šutea na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uspješno je obranjen 2023. godine. Potaknut istraživanjima povijesti festivala i kulturnih fenomena pedesetih i šezdesetih godina, prije svega međunarodno uglednog Dubrovačkog ljetnog festivala, kolega Lepur se odlučio na usporedna istraživanja sličnih procesa u gradu Šibeniku. U okvirima kulturne povijesti druge polovice 20. stoljeća, upravo šibenski Festival djeteta ima važno mjesto kao značajna manifestacija koja je okupljala ne samo najbolje od hrvatskog, odnosno republičkog dječjeg stvaralaštva, nego i sa šireg prostora ondašnje jugoslavenske države. Velika je prednost ovog Lepurovog istraživanja što je nadoknadio postojeću deficitarnost istraživanja navedene tematike u hrvatskoj historiografiji odnosno manjak literature, dubokim uranjanjem u bogato arhivsko gradivo lokalnih arhivskih fondova, publicistike, novinstva i memoaristike.
Fotogalerija:
https://www.facebook.com/kliofest