Konferencija “August Cesarec – Argumenti za revoluciju”
Uoči 17. Subversive Festivala u Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu od 8. do 10. svibnja 2024. održat će se multimedijalni događaj August Cesarec – Argumenti za revoluciju. Bogat program počinje u srijedu 8. 5. u 19 h otvorenjem izložbe Moj brat August, persona non gratae uz popratne glazbeno-scenske performanse a zatim od 9. do 10. 5. slijedi dvodnevna konferencija u sklopu koje će se održati 8 panela uz sudjelovanje 20 gostiju.
Autor projekta je Nenad Rizvanović.
August Cesarec značajna je ličnost hrvatske dvadesetostoljetne književnosti i hrvatske lijeve misli. Njegov bliski prijatelj i suradnik Miroslav Krleža o njemu je zapisao: „August Cesarec je već u Plamenu (1919) i kasnije u Književnoj Republici progovorio o mnogim otvorenim pitanjima odlučno i s akcentom i tonom koji se po moralno-političkoj smionosti do danas još nije pojavio u našoj političkoj esejistici. S odlučnim i nepomirljivim višim prezirom spram svih idealističkih premisa, on je – usred uznemirenog previranja svijesti i meteža političkih i kulturnih pokreta – smiono obračunavao sa ukletim balastom naše prošlosti odbacujući idole i fetiše svih takozvanih vječnih nacionalnih vrijednosti. Uvjeren da je beskompromisno poricanje svega što vuče našu zemlju natrag u preživjelu romantičarsku prošlost jedini pozitivni zalog za budućnost, on je već na čelu predratne jugoslavenski nadahnute omladine, na početku puta, još u Austriji, od godine 1912. smiono stupao ispred svoga pokoljenja kao stjegonoša i nepomirljivi trubač na bitke. Visoko ga je vrednovao i pjesnik Jure Kaštelan: „ U svim etapama vlastitog razvoja, na svim stranicama životnog križnog puta kroz robijašnice, progonstva i pogibiju, kao sudionik u Jukićevu atentatu, kao svjedok rađanja i izgradnje socijalističkog društva u Sovjetskom Savezu, kao sudionik u slobodarskoj borbi španjolskoga naroda – on je uvijek nosio viziju svoje slobodne domovine. Sin svoga naroda, Cesarec je uvjerenjem i osjećanjem književnika i borca, istovremeno pripadao zajedničkoj progresivnoj borbi čovječanstva i svaki njegov napisani redak ulomak je velikog monologa s kuglom zemaljskom.“
PROGRAM I RASPORED
8. 5. srijeda
19 h
Monolog s kuglom zemaljskom, poetski performans: Boris Bakal
August Cesarec: Careva kraljevina, izabrani dramski fragmenti u izvedbi studenata treće godine ADU-a (mentor: Borna Baletić).
Moj brat August, persona non gratae – otvorenje izložbe u Galeriji na katu
glazba: VIšeslav Laboš, uz filmske projekcije prema djelima Augusta Cesarca
9. 5. četvrtak
11-13 h
Dragan Markovina: Izbrisan ili postoji li više uopće Cesarec u društvenoj svijesti i živoj kulturi?
Vlaho Bogišić: August Cesarec: hrvatski argonaut Crvenog oktobra
Branimir Janković: (Protu)argumenti za revoluciju: August Cesarec u mreži intelektualnih (protu)odnosa
13-14 h
Snježana Banović: Sin domovine u HNK-u a.d. 1940.
Stjepan Matković: Zaokupljenost Augusta Cesarca pravaštvom
17-19 h
Zrinka Božić: Roman s tezom ili politički roman?
Milka Car: Postimperijalno i revolucionarno razdoblje u romanu Augusta Cesarca Careva kraljevina
Zdravko Zima: Uliks i Careva kraljevina u interpretaciji dr. Ivana Krnica
19-20 h
Dubravka Zima: “Mi se dižemo i svima vam vičemo u lice”: August Cesarec i Đački štrajk
Jelena Lalatović: Izveštaji s fronte za slobodu govora: od Đačkog pokreta do Zaštite čovjeka
10. 5. petak
11-13 h
Luka Pejić: „Dolje s povlasticama“: o anarhizmu Augusta Cesarca
Matija Bošnjak: Forma legende u poetici Cesarca
Žarko Paić: Odlasci i povratci iz “obećane zemlje” – četiri slučaja (André Gide, Miroslav Krleža, Walter Benjamin i August Cesarec)
13-14 h
Ana Rajković Pejić: U zemlji čudesa
Ivana Peruško: Cesarčeva Rusija
17-19 h
Vesna Vuković: Revolucija umjetnosti i/li umjetnost revolucije? Paralelno čitanje Krleže i Cesarca
Aleksandra Petrović: August Cesarec i Zofka Kveder: argumenti za revoluciju i protiv nje
Vahidin Preljević: Manès Sperber, Cesarec i ljevičarska književna internacionala u međuratnoj Jugoslaviji
19-20 h
Nenad Rizvanović: Osuđen na borbu i poštenje (Meša Selimović o Augustu Cesarcu)
Martina Jurišić, Anita Marin i Alena Matijaca: Bibliografija monografskih publikacija Augusta Cesarca do 1990.
Izvor: