XI. Festival povijesti Kliofest
Jedanaesti Festival povijesti Kliofest održat će se od 6. do 16. svibnja 2024. godine, sa središnjim događanjima koja će se odvijati od 7. do 10. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Uživajte u povijesti!
Festival povijesti Kliofest ove godine kreće u svoje drugo desetljeće. Povjesničari i svi koje povijest zanima imaju u svibnju svake godine jedinstveni forum na kojemu mogu promovirati svoje knjige, sudjelovati u okruglim stolovima i tribinama otvorenima javnosti, držati predavanja i međusobno razgovarati, raspravljati o povijesnim filmovima, pokazati rezultate svoga rada preko izložbi i dr. Održat će se i jedan mali znanstveni simpozij, na kojem će sudjelovati profesori i studenti. Tu je i dodjela nagrada povjesničarima u nekoliko kategorija, kao i Dan povijesti – u drugim gradovima i naseljima u Hrvatskoj održavaju se razni događaji na kojima sudjeluju povjesničari i predstavljaju se svojim sugrađanima.
Na jedanaestom Festivalu povijesti Kliofest bit će nekoliko okruglih stolova i tribina te niz predstavljanja knjiga… a bit će prikazana i dva filma nakon kojih slijedi razgovor o tematici koju obrađuju.
Okrugli su stolovi posvećeni obljetnicama: jedan 500. obljetnici smrti Marka Marulića, drugi 150. obljetnici početka rada modernoga Sveučilišta u Zagrebu, treći 50. obljetnici Ustava SFRJ iz 1974. godine, a na četvrtom će se diskutirati o deset godina od obljetničke godine početka Prvoga svjetskog rata i što se u hrvatskoj historiografiji promijenilo u odnosu na istraživanja i viđenja toga prvog velikog svjetskog ratnog sukoba.
Nekoliko je tribina posvećeno nedavno objavljenim važnim knjigama i izazovima koje te knjige stavljaju pred povjesničare: o memoarima neopravdano zaboravljenoga hrvatskog političara Ivana Bukovića Ćire (Disput), o starome Egiptu (Školska knjiga) ili pak o nacionalnom pamćenju traumatičnih iskustava 20. stoljeća (Disput). Na jednoj će se tribini po prvi put susresti studenti povijesti s Filozofskog fakulteta, Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te porazgovarati o studiranju, mogućnosti suradnje i o tom što nakon studija. Jedna je tribina posvećena raspravi o tom kako je nastala i što je značila rapalska granica, kao i kako se na nju gledalo među stanovništvom koje je ostalo izvan nacionalne matice. Priredit ćemo i tribinu o sto godina djelatnosti Francuskoga instituta u Zagrebu, stožerne institucije jačanja hrvatsko-francuskih kulturnih odnosa. Napokon, tu je i tribina o arhivima u digitalno doba.
Ove će se godine na Festivalu povijesti Kliofest predstaviti i makedonski povjesničari te ukazati na aktualno stanje svoje historiografije kao i mogućnostima suradnje s hrvatskim povjesničarima. Taj je program omogućilo makedonsko ministarstvo kulture Također, predstavit će se povjesničari iz dva slovenska povijesna instituta – Instituta za suvremenu povijest i Povijesnog instituta Milko Kos Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dok će kolege s Filozofskog fakulteta u Ljubljani pokazati svoju izložbu o rapalskoj granici. U programu je i predstavljanje novih knjiga Udruženja za modernu historiju u Sarajevu i ovogodišnjega History Festa, kao i predstavljanje novih knjiga Biblioteke XX vek. Ove će godine na festivalu sudjelovati i nekoliko čeških povjesničara te će biti predstavljeno njihove knjige, napose zbornik radova posvećen Janu Pelikánu, današnjem nestoru češke balkanistike. Tu su i drugi gosti iz inozemstva, iz Poljske, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Francuske…
Na festivalu će biti niz predstavljanja knjiga hrvatskih povijesnih i arhivističkih institucija, među njima Hrvatskoga instituta za povijest i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Hrvatskoga državnog arhiva i FF pressa, kao i nekoliko nakladnika. Bit će predstavljen i Centar za istraživanje Holokausta i genocida na jugoistoku Europe s Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Oba spomenuta filma koja će ove godine biti prikazana na Kliofestu su poljska i njihovo je predstavljanje omogućilo Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu. Prvi je Povijest jednoga zločina – o tragičnoj sudbini poljske obitelji Ulma, koja je za Drugoga svjetskog rata skrivala svoje židovske susjede, i o nekažnjavanju glavnoga nalogodavca zločina, jednoga njemačkog policajca, koji je policijski posao obavljao u SR Njemačkoj i nakon rata. Drugi film govori o tom kako je mala grupa beogradskih intelektualaca i disidenata iskoristila jedan propalestinski miting na početku 1980-ih da iskaže svoju podršku Nezavisnom sindikatu Solidarnost.
Na festivalu će se održati i nekoliko radionica za učenike osnovnih i srednjih škola. Taj dio programa izvodi se u suradnji s Muzejom seljačke bune i s gimnazijskim profesorom Hanom Uzeirbegovićem, koji je prije nekoliko godina za svoj popularizacijski rad na Kliofestu nagrađen Nagradom Vjekoslav Klaić. Ne treba zaboraviti niti popularizacijske mogućnosti kvizova – ove godine grupa naših kolega ponovno radi Kliokviz.
Dvije smo točke Festivala povijesti Kliofest prenijeli u tjedan nakon festivala – izložba Između slave i zaborava: Lea Deutsch – čudo od djeteta i žrtva Holokausta (prikazana lani u NSK) bit će postavljena i otvorena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića profesor Maksim Kamenjecki iz Kijeva održat će predavanje Povijest kao oružje: Ukrajina i Rusija danas.
I ove će godine program festivala djelomice biti prenošen preko Youtube kanala, zahvaljujući studentima i profesorima Sveučilišta VERN’. Na prodajnim štandovima knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici mogu se nabaviti najnovija, ali i sva ostala povijesna izdanja hrvatskih i inozemnih nakladnika, i ovoga puta uz odgovarajuće popuste. Središnji štand s knjigama nakladnika iz Hrvatske i inozemstva organizira Sveučilišna knjižara i antikvarijat Dominović.
Hvala svima koji na Festivalu povijesti Kliofest sudjeluju, i onima koji ga posjećuju, ali i onima koji ga financijski podržavaju. Ove su godine to: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Ministarstvo kulture Sjeverne Makedonije, Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu te Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA. Naravno, ne najmanje važno – hvala i svim studentima volonterima koji organizatorima pomažu da sve funkcionira kako je zamišljeno.
Glavni dio programa odvija se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu – i ovoga puta na dvije pozornice. Nekoliko promocija knjiga bit će u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, a filmovi će biti prikazani u sjedištu Poljske kulturne udruge Mikolaj Kopernik.
Uživajte u povijesti čitajući povijesne knjige!