Predstavljanje monografije “Arhitekt Josip Slade Šilović: Graditeljska djela u Knjaževini Crnoj Gori 1877-1900.”

Hrvatski muzej arhitekture HAZU organizira predstavljanje monografije Arhitekt Josip Slade Šilović: Graditeljska djela u Knjaževini Crnoj Gori 1877-1900., autora Slobodana Mitrovića, koje će se održati u utorak 26. ožujka 2024. u 12 sati u Knjižnici HAZU, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu.

Monografiju će predstaviti akademik Andrija Mutnjaković, akademik Igor Fisković, Radovan Slade Šilović i Slobodan Mitrović.

Izdavači monografije su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore i Skaner studio d.o.o.

Urbani razvoj Kneževine Crne Gore započet je univerzalnim znanjima arhitekta Josipa Sladea Šilovića (1828. – 1911.) iz Trogira, u Dalmaciji. Nakon priznavanja Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine kao dvadeset sedme nezavisne države Europe prestaju ratni sukobi, prevladava mir, vrijeme vjekovnog ratovanja transformira se u vrijeme izgradnje i razvoja države. Pokreću se sva područja života „male Knjaževine u brdima“, a odlučujuću ulogu, uz kneza Nikolu I. – Gospodara, imaju strani inženjeri i stručnjaci svih zanimanja i profesija. Arhitekt Josip Slade Šilović ima pionirsku ulogu u izgradnji prometnica, infrastrukturnih kopnenih i morskih utvrda, arhitektonskih zdanja, palača, crkava, kazališta i urbanog planiranja.

Usprkos njegovoj važnoj ulozi u historiografiji graditeljstva Crne Gore kraja XIX. i početka XX. stoljeća, Josip Slade nije bio predmet stručno-znanstvenog izučavanja, ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj, uz iznimku biografije Arhitekt Josip Slade autora Cvite Fiskovića (1908. – 1996.), povjesničara umjetnosti i arheologa, koju je 1987. godine objavio Muzej grada Trogira.

Monografija Josipa Sladea Šilovića obrađuje opus graditeljskih djela u Kneževini Crnoj Gori te svestrane, visoko učene i društveno angažirane ličnosti. Osim arhitektonskoinženjerske i estetske prezentacije i valorizacije stvaralaštva Josipa Sladea, prikazan je opći kontekst ruralne, plemenske Crne Gore, u koju je Slade došao 1877. godine, te društveni i gospodarsko-povijesni kontekst izgradnje države u njezinoj prirodnoj dispoziciji, tehnologiji građenja, ambijentu, strateškom planiranju, tj. počecima izgradnje toga rudimentarnog prostora.

U trinaest poglavlja knjige, kojoj je prethodilo višegodišnje dokumentacijsko istraživanje, opisuje se ličnost Josipa Sladea od studentskih dana do zrelih godina narodnog tribuna s početnim iskustvima u Dalmaciji – Austro-Ugarskoj te postojeće stanje ruralne Crne Gore, a u deset poglavlja Sladeova graditeljska djelatnost, odnosno ono što je projektirao ili realizirao za samo deset godina svojeg boravka u Crnoj Gori.

Kroz ovu monografiju stručna i kulturna javnost u Crnoj Gori i Hrvatskoj prvi se put susreće na cjelovit način s protagonistom urbanog razvoja moderne Crne Gore.


Izvor:


Odgovori