Arhivanalitika.hr: Polemički tekst povjesničara Stipe Kljaića „Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo“
Na portalu Arhivanalitika.hr objavljen je 7. veljače 2024. tekst povjesničara Stipe Kljaića „Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo“, koji možemo gledati i kao uključivanje povjesničara u veliku polemiku o „egalitarnom sindromu“ što su ju proteklih godina vodili sociolozi i o kojoj smo višekratno obavještavali na portalu Historiografija.hr.
Stipe Kljaić
Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo
Arhivanalitika.hr
Objavljeno 07/02/2024
Poticaj za pisanje ove naslovne teme dao mi je intervju urednika ovog portala kojeg je vodio sa sociologom Ivanom Burićom 7. studenog 2023. godine. Posebno se izdvaja jedna od Burićevih zaključnih napomena: „…većina istraživanja ukazuje kako je prema ekonomskim stavovima hrvatsko društvo mnogo bliže lijevim pozicijama, dok protržišne stavove, u osjetnoj mjeri, zastupa manjina. Prema tome, većina hrvatskih građana, bez obzira jesu li po drugim kriterijima pozicionirani više lijevo ili desno, (post)moderno ili tradicionalno, u znatno većoj mjeri pristaje uz ekonomske vrijednosti državnog paternalizma-protekcionizma pa se onda nameće i pitanje je li uopće moguća učinkovitija politička promocija drugog vrijednosnog tipa“.
Na ovom portalu se dodirivao pred nekoliko godina sličnih pitanja i Vuk Vuković. U raspravi o prenaglašenom egalitarističkom mentalitetu hrvatskog društva objašnjavao je to korelacijom s društveno dominantnima lijevim ekonomskim pogledima. Sociolozi su također vodili u proteklom desetljeću jednu širu raspravu o duboko usađenom egalitarizmu u hrvatskom društvu referirajući se na opus sociologa Josipa Županova (Dolenec, Širinić, Štulhofer, Burić).
Premda smo se mi odlučili na privatno vlasništvo i demokratski poredak nakon 1990. godine, ni danas tridesetak godina nakon te povijesne odluke nismo na čistu s tim kategorijama. Današnje protivljenje kapitalizmu, poduzetništvu i privatnoj inicijativi u Hrvatskoj i uopće privatnom vlasništvu i društvenoj promociji pojedinca i njegovom uspjehu nije slučajno; ono je plod mentaliteta koji je nastao u dugotrajnom povijesnom trajanju. Mnogi su sociolozi, ekonomisti, povjesničari, pravnici u hrvatskoj modernoj prošlosti pokušali odgonetnuti razloge zaostajanja hrvatskog naroda na periferiji europske ekonomske modernizacije.
Mene je sve ovo nagnalo da pokušam iznijeti neke odgovore zašto recentna sociološka istraživanja pokazuju gornje rezultate. Posebno upada u oči i Burićeva impresija da je lijeva ekonomska misao toliko ukorijenjena da praktički ne ostavlja prostora promjeni paradigme; hrvatsko društvo ne može izaći iz determinizma lijevog ekonomskog gledanja, tako se barem doimaju Burićevi zaključci. Odgovor na ovo komplicirano pitanje nipošto nije jednostavan, ali pokušat ću dati neke sugestije zašto hrvatsko društvo zauzima takve ekonomske stavove uzimajući ponešto drugačiji pristup od Burićeva sociološkog pristupa.
Cijeli članak dostupan je na sljedećoj poveznici: