Predstavljanje knjige “Dušan Karpatský (1935. – 2017.): Život i djelo / život a dílo”
Hrvatsko-češko društvo organizira predstavljanje dvojezične knjige Dušan Karpatský (1935. – 2017.): Život i djelo/život a dílo koje će se održati u ponedjeljak 30. listopada u 19 sati u Češkom narodnom domu u Zagrebu, Pavla Šubića 20. Knjigu će predstaviti Andreja Stojković, Zdenka Pozaić, Jaroslav Pecnik, Zdravko Zima i Marijan Lipovac. Predstavljanje se održava uz potporu češkog veleposlanstva u Hrvatskoj.
Knjigu su objavili izdavačka kuća For Prague i udruga Lastavica iz Praga, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a uredili su ju Andreja Stojković, Marijan Lipovac, Jaroslav Pecnik i Mia Stojković.
Knjiga je posvećena češkom kroatistu, književnom povjesničaru i prevoditelju Dušanu Karpatskom koji se tijekom gotovo 60 godina djelovanja potvrdio ne samo kao najveći promicatelj hrvatske kulture u Češkoj, nego i kao jedna od najznačajnijih osoba u ukupnoj povijesti hrvatsko-čeških odnosa.
Knjiga donosi tekstove suradnika i prijatelja Dušana Karpatskog koji su dali svoj osvrt na njegov život i djelo, odlomke iz njegovih autorskih djela i prijevoda, a sadrži i njegovu biografiju te po prvi put donosi kompletnu bibliografiju Dušana Karpatskog koja sadrži 570 bibliografskih jedinica, od kojih je 126 knjiga hrvatskih i drugih južnoslavenskih autora prevedenih na češki te 17 knjiga prijevoda s češkog na hrvatski, kao i 36 književnopovijesnih, leksikografskih i drugih knjiga kojih je Karpatský bio autor, suautor ili urednik. Bibliografiju Dušana Karpatskog čini i 88 prijevoda na češki te 18 prijevoda s češkog na hrvatski koji su objavljeni u časopisima. Bibliografija navodi i 155 tekstova koje je Karpatský kao autor objavio u novinama i časopisima od 1958. do 2008., kao i 62 intervjua koja je dao u razdoblju od 1965. do 2015.
Kao prevoditelj i urednik Dušan Karpatský je u zasebnim knjigama i antologijama objavio oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca, među kojima se ističu Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Marija Jurić Zagorka, Ivana Brlić-Mažuranić, Marijan Matković, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Antun Šoljan, Ivan Aralica, Predrag Matvejević, Ivo Brešan, Slobodan Šnajder, Pavao Pavličić, Dubravka Ugrešić, Ivana Bodrožić, a na češki je preveo i Bašćansku ploču, Horvatsku domovinu Antuna Mihanovića, Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića, kao i pojedine pjesme Antuna Gustava Matoša, Dragutina Domjanića, Vladimira Vidrića, Frana Galovića, Antuna Branka Šimića, Gustava Krkleca, Vjekoslava Majera, Dobriše Cesarića, Drage Ivaniševića, Jure Kaštelana, Vesne Parun, Slavka Mihalića, Josipa Pupačića, Milivoja Slavičeka, Ivana Slamniga, Arsena Dedića, Jakše Fiamenga i drugih. U tridesetak knjiga Karpatský je objavio i prijevode srpskih i bosanskohercegovačkih književnika, među njima i Meše Selimovića, Isaka Samokovlije, Danila Kiša, Mirka Kovača te u manjoj mjeri crnogorskih, makedonskih i slovenskih književnika. Nekoliko čeških autora preveo je na hrvatski, među kojima i Jaroslava Seiferta, Vladimíra Holana, Františeka Halasa, kao i pjesme Václava Havela.
U Zagrebu je 2003. objavio Zlatnu knjigu češkog pjesništva, a 2007. u Pragu češku antologiju hrvatskog pjesništva Koráb koralový (Korablja od koralja) s 20.000 stihova.
Gotovo cjeloživotni pothvat Dušana Karpatskog bilo je izdavanje Sabranih djela Miroslava Krleže, najprije u devet knjiga u razdoblju od 1965. do 2000., a zatim u sedam knjiga 2013. S timom prevoditelja Karpatský je na češki preveo najvažnije Krležine romane, drame te pjesnička i memoarska djela. Objavio je i Sabrana djela Ive Andrića u šest knjiga 2009. Najveći uspjeh kod češke publike imao je prijevod romana iz ciklusa Grička vještica Marije Jurić Zagorke.
Dušan Karpatský zaslužan je za hrvatsku kulturu i svojim otkrićima češki pisanih književnih tekstova Stjepana Radića, objavljenih 1985. u hrvatskom prijevodu u knjizi Praški zapisi, a zaslugom Karpatskog sedmojezični rječnik češkog benediktinca Petra Lodereckera iz 1605. koji se temelji na poznatom petojezičnom rječniku Fausta Vrančića iz 1595. objavljen je 2005. u Zagrebu kao pretisak.
Važna djela za proučavanje hrvatsko-čeških veza su Croatica na češkom jeziku, bibliografija prijevoda hrvatskih pisaca na češki iz 1983., Mali hrvatsko–češki biografski leksikon, dvojezični leksikografski pregled osoba iz povijesti češko-hrvatskih odnosa iz 2002., kao i antologijska zbirka hrvatskih pjesama o moru Má duše je moře. Poezie charvátského Jadranu (Duša mi je more, 2001.). Za hrvatsku kulturu važno djelo Dušana Karpatskog je i Epistolar iz 2010., knjiga koja sadrži pisma 140 osoba, uglavnom pisaca, iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Češke i Slovačke s kojima se Karpatský družio i dopisivao od sredine pedesetih godina 20. stoljeća. Još od studentskih dana, kada se sprijateljio s Marijanom Matkovićem, a zatim i s Miroslavom Krležom i brojnim drugim hrvatskim književnicima, Dušan Karpatský bio je u neprekidnom kontaktu s hrvatskom književnom i kulturnom sredinom, a svojim angažmanom kao intelektualac i humanist širio je istinu o stradanju Hrvatske i BiH u srpskoj agresiji te organizirao kulturne manifestacije hrvatskih i bosanskohercegovačkih pisaca i intelektualaca u Pragu.
Bio je dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990., suradnik mnogih hrvatskih kulturnih institucija te dobitnik niza hrvatskih priznanja, među kojima i Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića te Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Bio je prvi dobitnik nagrade Matice hrvatske „Ljudevit Jonke“ za iznimna postignuća u promicanju hrvatskog jezika i književnosti u svijetu te nagrade Hrvatsko-češkog društva „Marija i Stjepan Radić“.
Marijan Lipovac