Petar Zavorović: POSEBNA UPUTA U VEZI S 33 ŠIBENSKA SPORNA SELA I OSTALIM MJESTIMA (1569.), priredila Iva Kurelac, prevela Nina Spicijarić Paškvan
Riječ je o prvome izdanju rukopisa Petra Zavorovića iz 1569. godine, izvorno naslovljenog Instruttione piu particolare dele XXXIII ville de Sibenico contentiose et d’altri lochi, namijenjenog mletačkim vlastima koje su 1560., u vrijeme učestalih mletačko-osmanskih ratnih sukoba, tog šibenskog plemića i diplomata angažirale da s Osmanlijama pregovara oko povrata 33 sporna sela u zaleđu Šibenika, istočno od Krke, bespravno zauzeta od strane osmanskih podanika Morlaka. Osim stanja u 33 šibenska sporna sela, Zavorović u izvještaju detaljno opisuje situaciju s posjedima u još osamdesetak naselja i mjesta na području Gornjeg Polja, Primoštena i Rogoznice. U historiografskom smislu, Zavorovićev administrativni spis o zaposjednutim selima Šibenske zagore i ostalim mjestima je kao uputa mletačkim vlastima takoreći detaljan snimak postojećeg stanja u dijelu šibenskog distrikta koji je neposredno graničio s osmanskim teritorijem. No, čita li se između redaka, jasno je da evidentirano stanje zapravo prikazuje i izravne posljedice koje je izostanak konkretne reakcije mletačkih vlasti na osmansku uzurpaciju spomenutog područja ostavio na taj kraj i njegove žitelje, što je nakon Ciparskog rata (1570. – 1573.), među ostalim, za Mlečane dovelo i do novih teritorijalnih gubitaka u Šibenskoj zagori.
Izdanje je objavljeno u nakladi Muzeja grada Šibenika, ima 182 stranice, a sastoji se od uvodne studije i kritičkog izdanja rukopisa prema prijepisu u Biskupijskom arhivu u Šibeniku (dr. sc. Iva Kurelac, Odsjek za povijesne znanosti Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu), prijevoda na hrvatski jezik (dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli) i iscrpnog komentara, a rezultat je interdisciplinarnog filološkog i historiografskog istraživanja te razrješava ključne nedoumice i pogreške vezane uz dosadašnje tumačenje pitanja autorstva, provenijencije, naslova i sastava rukopisa.
Jedno od važnijih otkrića vezanih uz ovaj rukopis jest nalaz vlastoručnih marginalnih bilježaka Petrova nećaka, šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića (oko 1540. – 1608.), čime prvi put dobivamo uvid u njegov autograf.
Urednik izdanja je Bruno Brakus, mag. hist.
Iz recenzije prof. dr. sc. Kristijana Jurana:
Rukopis je iznimno važan izvor spoznaja o zamršenom pravno-demografskom statusu šibenskoga teritorija na razmeđu mletačkoga i osmanskog imperija u središnjoj trećini 16. stoljeća. Djelo je u prvom redu namijenjeno znanstvenoj i stručnoj javnosti, prije svih povjesničarima, arhivistima, lingvistima te općenito proučavateljima hrvatske pisane baštine, kao i djelatnicima baštinskih institucija, a naposljetku i onomu dijelu pučke javnosti koji sa zanimanjem prati i očekuje nove spoznaje o šibenskoj i dalmatinskoj prošlosti.
Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Boška Knežića:
Pored neospornog doprinosa povijesnoj znanosti i toponomastici, ovo kritičko izdanje Zavorovićeva administrativnog spisa predstavlja vrijedan izvor i polazište za buduća filološka istraživanja jezične realnosti u mletačkoj Dalmaciji u 16. stoljeću. Knjiga će biti od velike koristi povjesničarima, ali i stručnjacima iz drugih humanističkih područja koji se bave interkulturalnim dijalozima između dviju obala Jadrana.