Predavanje Nine Spicijarić Paškvan „Kvarnerski jezični žgvacet. Jezična slika Kvarnera kroz kuhinjske lekseme“

U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu koje organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kako bi na zanimljiv i pristupačan način predstavila rezultate istraživanja svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, u ponedjeljak 16. listopada 2023. u 13 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Strossmayerov trg 14, predavanje pod naslovom Kvarnerski jezični žgvacet. Jezična slika Kvarnera kroz kuhinjske lekseme održat će dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan, znanstvena suradnica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.

Toponim Kvarner odnosi se na područje koje obuhvaća sjeverni dio Jadranskog mora između istarske i vinodolsko-velebitske obale sa središtem u Rijeci, a pripadaju mu otoci Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag. Na tom području još od prapovijesti obitavaju brojni narodi i plemena, a to je ostavilo svoj trag na kulturološkom, jezičnom i etnološkom planu. Uz čakavsko su narječje koje prevladava na navedenu području tijekom prošlosti najzastupljeniji bili romanski govori, a njihovo se postojanje i danas odražava u leksiku čakavaca (i šire). Ovim će se predavanjem predstaviti nastanak i razvoj romanskih govora na Kvarneru, a pogledom u kuhinjski leksik potkrijepit će se teza o romansko-slavenskom suživotu na navedenom području.

Nina Spicijarić Paškvan rođena je 1980. u Rijeci. Diplomirala je 2005. hungarologiju i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala je 2013. na Odsjeku za romanske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s temom romanizama na području kuhinje u govorima otoka Krka.

Zaposlena je u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli 2008. god., od 2015. na radnom mjestu znanstvenog suradnika iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polja filologije.

Područje njezina znanstvenoga i stručnoga djelovanja obuhvaća kontaktnu lingvistiku (posebno romansko-slavensku, odnosno talijansko-hrvatsku), frazeologiju, toponimiju, etimologiju, sociolingvistiku te je uglavnom vezano za područje Kvarnerskoga primorja. U okviru toga, do sada je objavila jednu knjigu, četrdesetak autorskih ili suautorskih znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima i zbornicima. Objavila je dvadesetak prikaza i ocjena te desetak članaka iz područja popularizacije znanosti. S priopćenjima je sudjelovala na tridesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu te je surađivala na znanstveno-stručnim projektima.


Izvor:


Odgovori