Victor Serge, „Ako je ponoć u stoljeću“ (s francuskoga prevela Marina Alia Jurišić)
Nakon što smo na portalu pozivali na prevođenje Victora Sergea (1890-1947) – koji je kod nas sve dosad ostao nepreveden – drago nam što je u izdanju Disputa i u prijevodu s francuskog Marine Alie Jurišić upravo objavljeno hrvatsko izdanje romana „Ako je ponoć u stoljeću“. Izvorno objavljeno 1939, djelo je zajedno s romanom Arthura Koestlera „Pomračenje o podne“ iz 1940. kao i drugim djelima iz 1930-ih prokazivalo staljinizam, posebno staljinističke čistke koje su nemilosrdno zahvatile i mnoge dotadašnje revolucionare. S time da je za Sergea – kao trockista – Staljin „izdao revoluciju“ te je njegova osuda dolazila s pozicije „lijeve opozicije“. Svih ovih godina vladalo je snažno zanimanje za Victora Sergea zbog njegovog nesvakidašnjeg životnog puta i sugestivne uloge povijesnog svjedoka te ocjene kako je riječ o sjajnom piscu, zbog čega ne prestaje pretiskivanje i prevođenje njegovih djela. Danas kada je nakon pada socijalističkih režima 1989. prevladavajući fokus na njihovim žrtvama o kojima se nije govorilo, praćeno odbacivanjem revolucionarnog nasljeđa u cijelosti i nerijetkim gubljenjem historiografske iznijansiranosti, Sergeova djela ne čitaju se samo kao kritika staljinizma. Ona naime omogućuju bitno slojeviti i heterogeniji uvid u to tko su sve bili ljudi koji su postajali revolucionarima i koje su bile njihove mnogovrsne motivacije te na koje su sve povijesne kontekste reagirali. To su ujedno neke od intencija novije historiografije o povijesti revolucija i njihovoj intelektualnoj povijesti te povijesti intelektualaca.
Ako je ponoć u stoljeću
Ovaj oporo vjerodostojan i silno istinoljubiv roman, napisan između 1936. i 1938. godine, nesmiljena je raščlamba mehanizma Staljinovih čistki u kojoj autor, i sam žrtva montiranog političkog procesa, oslikava univerzum jednog totalitarnog sistema. Junaci romana njegovi su drugovi nepomireni s izdajom revolucije: idealisti i uvjereni trockisti Jeljkin i Ružik, buntovni student Avelij, odlučni radnik Rodion te postojana Varvara Platonovna, čudesno slobodni i bijedno zarobljeni ljudi, na pravdi boga deportirani na preodgoj na surovi Sjever, dovoljno daleko da ih se zaboravi; četiri muškarca, jedna žena, pet kontrarevolucionarnih prijetnji režimu pretvorenih u pet zatvorskih dosjea.
Serge progovara u njihovo ime, suosjeća s njihovim patnjama, žaluje nad njihovom neostvarivom željom da govore slobodno bilo gdje, s bilo kim, o bilo čemu i rezignira nad stanjem stvari u kojem je bilo kakav otpor nemoguć. No daje glas i provoditeljima revolucionarnog terora: iznuđenim pokajnicima, tamničarima, isljednicima – članovima, što je najapsurdnije, iste partije. Jedino što, autorovim riječima, “mi smo bili neumoljivi kako bismo promijenili svijet, oni će biti takvi kako bi sačuvali svoj plijen. Davali smo sve neznanoj budućnosti, čak i ono što nismo imali, tuđu krv s našom. Oni tvrde da je sve postignuto kako ih ne bismo ništa pitali; a za njih je sve stvarno postignuto jer imaju sve”.
Victor Serge, rođen u Bruxellesu 1890. kao Viktor Ljvovič Kibaljčič, od roditelja ruskih anticarističkih prognanika. Već s 22 godine bio je osuđen na pet godina zatvora u Francuskoj te je 1917. protjeran u Španjolsku, gdje sudjeluje u anarhosindikalističkom ustanku, a zatim se u Rusiji pridružuje boljševicima i radi za Kominternu. Kao otvoreni kritičar Staljina izbačen je iz partije i 1928. uhićen. Oslobođen, u Parizu objavljuje historiografsko svjedočenje Prva godina Ruske revolucije (L’An 1 de la révolution russe, 1930) te romane Muškarci u zatvoru (Les hommes dans le prison, 1930), Rađanje naše moći (Naissance de notre force, 1931) i Osvojeni grad (Ville conquise, 1932). Nakon ponovnog uhićenja u Rusiji, 1933. godine deportiran je u središnju Aziju, ali mu je nakon zalaganja istaknutih europskih pisaca 1936. omogućeno da napusti SSSR. Godine 1939. u Parizu je objavio roman Ako je ponoć u stoljeću (S’il est minuit dans le siècle). Bez državljanstva i novca te proganjan od Staljinovih agenata, živio je u nesigurnom egzilu u Bruxellesu, Parizu i Mexico Cityju, gdje je umro 1947. godine. Njegovo najpoznatije djelo Memoari revolucionara, 1901–1941. (Mémoires d’un révolutionnaire, 1901–1941.) i roman Slučaj Tulajev (L’Affaire Toulaev, 1949) objavljeni su postumno.
Godina izdanja: 2023
Broj stranica: 268
Pročitaj početak knjige:
https://disput.hr/shop/ako-je-ponoc-u-stoljecu/
Obavijest je objavljena i na portalu Historiografija.ba:
https://historiografija.ba/article.php?id=1866
Dodatne informacije:
Osvrti na knjigu:
http://www.prometej.ba/clanak/kultura/ljudi-i-knjige/victor-serge-ako-je-ponoc-u-stoljecu-5915