“Studia lexicographica” – poziv na suradnju u tematskom broju: Biografija

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Studia lexicographica

Poziv na suradnju u tematskom broju:

Biografija

Rok za predaju radova: 2. listopada 2023.


Biografska istraživanja sastavnica su institucionalnih nastojanja Leksikografskoga zavoda od njegovih začetaka. Već 1950-ih opsežni pothvat retrospektivnoga Bibliografskoga kataloga periodike, s približno 2 200 000 jedinica te oko 100 000 zahvaćenih autora, pružio je jedinstven pregled tekstova objavljenih u časopisima i novinama od kraja XVIII. st. do 1945, temeljem kojega su od zaborava spašeni mnogi manje poznati pojedinci, a i za one poznatije utvrđen je potpuniji korpus, kako autorskih tekstova, tako i tekstova o njima, uključujući biografske prinose, iz kojih su na kataloške kartice izlučeni i osnovni podatci poput zvanja i zanimanja te mjesta odnosno vremena rođenja i smrti (odgovarajuća pozornost posvećena je razrješenju ili barem usustavljivanju pseudonima i šifra).

Umnogome i na tom temelju, najizrazitiji istraživački zamah ostvaren je pokretanjem Hrvatskoga biografskoga leksikona, za koji je još prigodom izradbe koncepcije u polovici 1970-ih prikupljena izvorna biobibliografska građa drugih ustanova, a sličnih je pojedinačnih akvizicija bilo i poslije. Prema predviđanjima, ne računajući osobe obrađene u člancima o obiteljima, taj će leksikon u konačnici sadržavati više od 20 000 biografija pojedinaca rođenih do 1945.

Polazeći pak od ishodišnoga abecedarija Hrvatskoga biografskoga leksikona, ali sa zahvatom proširenim na suvremenike, početkom XXI. st. u Leksikografskom zavodu pokrenut je i projekt Hrvatskoga osobnika, računalne baze koja trenutačno obuhvaća osnovne podatke za 52 000 pojedinaca.

Usporedno, biografski članci o istaknutim pojedincima desetljećima su i nezaobilazan dio većine općih i strukovnih enciklopedija i leksikona Leksikografskoga zavoda, objavljeno je i više pojedincima posvećenih izdanja, od Misli i pogledi A. G. Matoša preko Krležijane i Leksikona Marina Držića do Leksikona Ruđera Boškovića i Leksikona Antuna Gustava Matoša, a uz Hrvatski biografski leksikon izlazio je 2003–2014. zbornik Biobibliographica, s radovima povezanima uz nacionalni biografski i bibliografski korpus, uključujući promišljanja koncepcijskih i metodoloških shvaćanja.

Uredništvo znanstvenoga časopisa Studia lexicographica, poslanjem izravno upućena na teorijsko promišljanje leksikografskoga rada, priprema tematski broj posvećen znanstvenoj obradbi širokoga raspona tema povezanih izravno ili posredno s biografskim istraživanjima i biografskom interpretacijom u humanističkom, društvenom i interdisciplinarnom području leksikografskoga i znanstvenoga rada.

Znanstvenu obradbu biografske teme razumijeva se u njezinu najširem istraživačkom i teorijskom kontekstu te se očekuju prilozi različiti po metodologiji, građi, tezi i svrsi, kako bi se što potpunije zahvatilo u složenu tematiku biografije i uopće biografskoga pisanja kao specifične vrste istraživačkoga, leksikografskoga i znanstvenoga rada.

Načelan je raspon predloženih smjerova istraživanja dijelom u skladu s ustaljenim temama biografske prakse i teorije, a dijelom smjera otvaranju novih perspektiva koje se ističu kao bitne u aktualnim okolnostima:

▪ biografija i biografski pristup u sastavu leksikografije i enciklopedistike

▪ biografija i biografski pristup kao znanstvena metoda (mogućnosti, ograničenja, perspektive)

▪ biografija i biografski pristup u pojedinim strukama odnosno znanstvenim poljima

metode, načela i izazovi kritičke obradbe biografske građe

temelji biografskih istraživanja (ostavštine, upitnici, dosjei, bibliografija, dokumentacija)

▪ biografija i najnovija pomagala (digitalna humanistika, umjetna inteligencija)

hrvatska tradicija biografskih istraživanja

▪ nove biografske interpretacije

▪ autobiografije, memoari, dnevnici, ispovijesti, paratekst − kao izvori i poticaji u istraživanju  i njihov (meta)biografski aspekt

▪ čitanja i interpretacije biografske građe u književnom i umjetničkom djelu

▪ koncepti autorstva u biografskom žanru

▪ nove biografske vrste, proces njihova nastanka te njihov učinak i odjek u suvremenom medijskom i tehnologijskom okruženju (ghostwriting, factchecking, društvene mreže)

▪ biografska istraživanja i zaštita osobnih podataka


Primaju se neobjavljeni znanstveni radovi sastavljeni sukladno uređivačkim pravilima časopisa Studia lexicographica.

Nakon recenzijskoga postupka očekuje se online izdanje i tisak tematskoga broja u prvoj polovici 2024.


https://studialexicographica.lzmk.hr/sl/index


Odgovori