ChatGPT i povijest
„Nedavno predstavljanje konverzacijskoga modela umjetne inteligencije ChatGPT popraćeno je brojnim medijskim kontroverzijama te iznimno raznolikim ocjenama njegove učinkovitosti.“ Zbog toga upućujemo na raspravu koja je tom prilikom održana 13. ožujka u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, što su je uvodnim izlaganjima otvorili Tea Rogić Musa i Filip Hameršak. O spomenutoj problematici pisao je 14. ožujka 2023. na portalu Povcast.hr i Filip Šimunjak.
ChatGPT između korisnoga pomagala i nepouzdanoga nadomjestka
Nedavno predstavljanje konverzacijskoga modela umjetne inteligencije ChatGPT popraćeno je brojnim medijskim kontroverzijama te iznimno raznolikim ocjenama njegove učinkovitosti. Razumljivo, prigoda otvara i pitanje može li se ChatGPT model rabiti kao pomagalo u leksikografskom poslu, odnosno, manje optimistično, ne će li sve raširenijom primjenom takvih modela umjetne inteligencije djelatnost »leksikografa od krvi i mesa« postati na neki način suvišnom, ili barem manje vidljivom.
U ponedjeljak 13. ožujka stoga je u Velikoj dvorani Leksikografskoga zavoda održano interno predstavljanje nekih mogućnosti (i ograničenja) ChatGPT modela (besplatno dostupna inačica), napose s obzirom na hrvatsko jezično područje. Uvodna izlaganja održali su predsjednica Znanstvenoga vijeća dr. sc. Tea Rogić Musa i ravnatelj dr. sc. Filip Hameršak.
U tim izlaganjima te u raspravi što je uslijedila iznesena su razna opažanja i razmišljanja, od kojih dio prenosimo.
Cijeli članak dostupan je na sljedećoj poveznici:
https://www.lzmk.hr/vijesti/chatgpt-izmedu-korisnoga-pomagala-i-nepouzdanoga-nadomjestka
„Moderiram najveći svjetski historiografski projekt“ – javna povijest u praksi
(…)
Tekst koji ste upravo čitali nije napisao nitko od autora našega portala, već umjetna inteligencija. Izuzev nekoliko ispravaka padeža, manjih tipfelera i preslagivanja rečenica kako bi tekst bio nešto više u duhu hrvatskog jezika, glavninu ‘posla’ napravio je AI – trenutni internet hit ChatGPT, odnedavno u vlasništvu Microsofta, autor je inicijalnog teksta, dok prijevod dugujemo Googleovom danas već nevjerojatno naprednom prevoditelju.
Zašto baš ovaj tekst? Ponajviše zbog tematike. Naime, učinilo mi se veoma zgodnim iskoristiti upravo tekst o digitalnom djelovanju povjesničara i naglašavanju potrebe za bavljenjem „javnom povijesti“ za ilustrirati moć novih tehnologija koje nas okružuju i koje – svidjelo se to nama ili ne – postaju oruđe kojim se povjesničari služe, ali isto tako i prijetnja koja počinje mijenjati povjesničare u javnom prostoru!
Cijeli članak dostupan je na sljedećoj poveznici: