Izložba „Arheološko blago Cetine“ u Muzeju triljskog kraja
U Muzeju triljskog kraja u suradnji s Muzejom Cetinske krajine – Sinj nedavno je otvorena izložba Arheološko blago Cetine koja putem brojnih arheoloških nalaza popraćenih fotorealističnim scenama, 3D modelima i vizualizacijama publici otkriva kako su živjeli, čime su se bavili i u što su vjerovali Delmati, stanovnici Cetinske krajine u kasnom brončanom i ranom željeznom dobu.
Ideja o izložbi kod autorica Sanje Budić Leto i Darije Domazet sazrijevala je duže vrijeme, no kako je riječ o većinom slučajnim nalazima bez arheološkoga konteksta, bilo je potrebno izvršiti određene pripremne radnje te nalazima/muzealijama dati smislen sekundarni kontekst. Stoga je u suradnji s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru izvršen podvodni pregled dijela korita rijeka Cetine i Rude koji je rezultirao novim spoznajama o prapovijesnim sojeničkim naseljima na njihovim obalama. Aktivnosti vezane uz ovu izložbu dio su višegodišnjega projekta Delmati u kojem, uz MCK i MTK, sudjeluju brojni drugi muzeji iz Dalmacije te Bosne i Hercegovine – Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološki muzej u Splitu, Muzej grada Kaštela, Franjevački muzej u Tomislavgradu te Franjevački muzej i galerija Gorica Livno.
Delmati su možda najpoznatiji po ratničkom karakteru i dugotrajnim ratovima s Rimljanima, stoga ne iznenađuje da je većina nalaza i eksponata zastupljena primjercima zaštitne i navalne vojne opreme; grčko-ilirskim kacigama, knemidom, mačem, kopljima, karikama i šiljcima prsnog oklopa, tutulima i sulicama te srpovima koji su imali dvostruku, uporabnu i borbenu funkciju. Najviše se ističe brončani predmet interpretiran kao umbo štita, ukrašen geometrijskim uzorkom. Nakit je zastupljen primjercima spiralno-naočarastih i kasnolatenskih fibula te brončanim iglama. Cilj je izložbe bio predstaviti suživot Delmata i Cetine u svakom pogledu, tako je uz impresivnu ratničku opremu izložen i izbor uporabnih predmeta, gruboga keramičkog posuđa i utega za tkalački stan, koji ponajbolje svjedoče prapovijesnoj svakodnevici uz obale Cetine.
Budući da je prostor presječen rijekom i omeđen planinama bio faktor koji je uvelike diktirao način života na području Trilja i Cetinske krajine, bilo je neminovno dotaknuti se i rimskoga legijskog logora Tilurija (1. st.), podignutoga na strateškom položaju iznad desne obale Cetine u mjestu Gardun pokraj Trilja. Nakon gotovo 170 godina ratovanja s Delmatima, a po slomu Velikog ilirskog tj. Batonskog ustanka (6. – 9. g.), Rimljani su preuzeli kontrolu nad ovim područjem i prijelazom preko rijeke. Dva željezna ojačanja drvenih pilona pronađena nekoliko desetaka metara nizvodno od suvremenoga cestovnog mosta u Trilju, datirana u kasnocarsko razdoblje, uz antičke itinerere, svjedoče postojanju mostne ili slične konstrukcije na navedenome položaju te ukazuju na period rimske dominacije. Iz istoga razdoblja potječe i žrtvenik beneficijara Gneja Tulija Faventina posvećen Jupiteru i božanstvu rijeke Hippus tj. rijeke Cetine. Potonji je spomenik pronađen uz lijevu obalu Cetine 1939. godine, a za potrebe izložbe posuđen od Arheološkog muzeja u Splitu gdje se trajno čuva.
Audio-vizualna muzeografska pomagala uključuju idealnu rekonstrukciju sojeničke nastambe na položaju Veliki Drinić u Trilju, uklopljene u renderiranu fotorealističnu scenu današnjeg okoliša. Rekonstrukcije eksterijera i interijera zastupljene su i interaktivnim 3D modelom te videom u izradi tvrtke Simpert iz Slavonskoga Broda, a taj digitalni materijal može se preuzeti na QR kodu koji se nalazi ne samo na izložbi, nego i u tiskanome obliku u deplijanu izložbe.
(Sanja Budić Leto i Daria Domazet)
Izvori i dodatne obavijesti:
https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-29-11-2022/#cetina