Poziv za prijavu: 5. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti
Nakon dvogodišnje odgode zbog pandemije i posljedica potresa, Institut za povijest umjetnosti u suradnji s Galerijom Klovićevi dvori u studenome 2022. organizira 5. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti.
Kao krovna znanstvena ustanova za povijesnoumjetnička istraživanja u Hrvatskoj, Institut je u suradnji s Društvom povjesničara umjetnosti Hrvatske pokrenuo ova središnja strukovna okupljanja. Prvi je kongres održan 2001., a uslijedila su još tri – 2006., 2010. i 2016. Dosadašnji su skupovi održani u Muzeju Mimara i Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Ove će se godine kongres održati u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu od 10. do 12. studenoga. Središnja će tema biti povezana s obnovama nakon potresa, ne samo recentnih – zagrebačkoga i petrinjskoga – nego i onih koji su kroz povijest mijenjali lica mnogih gradova i naselja. Osim toga, bit će dobrodošla pojedinačna izlaganja, panel-diskusije i paneli s izlaganjima te posteri (za studente i apsolvente diplomskih studija povijesti umjetnosti) s tematikom širokoga disciplinarnog spektra iz svih povijesnoumjetničkih razdoblja i svih područja umjetničkog stvaralaštva.
Službeni je jezik skupa hrvatski. Prijave se primaju do 5. rujna 2022., a prijavitelji će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 19. rujna 2022. Sudjelovanje se prijavljuje slanjem Prijavnog lista na adresu e-pošte 5.kongres@ipu.hr
Organizatori kongresa nisu u mogućnosti sudionicima nadoknaditi putne troškove i trošak boravka u Zagrebu. Nema kotizacije za sudjelovanje na skupu.
Planirana je objava radova s kongresa u recenziranom zborniku.
Znanstveni odbor:
akademkinja Željka Čorak, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti
prof. dr. sc. Dragan Damjanović, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Katarina Horvat Levaj, Institut za povijest umjetnosti
dr. sc. Snješka Knežević, samostalna istraživačica
dr. sc. Irena Kraševac, Institut za povijest umjetnosti
Davor Trupković, dipl. ing. arh., Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo kulture i medija RH
dr. sc. Petra Vugrinec, Galerija Klovićevi dvori
Organizacijski odbor:
Ana Ćurić, Institut za povijest umjetnosti
Ana Fistanić, Galerija Klovićevi dvori
dr. sc. Ana Plosnić Škarić, Institut za povijest umjetnosti
dr. sc. Petar Prelog, Institut za povijest umjetnosti
dr. sc. Sanja Sekelj, Institut za povijest umjetnosti
1. OBNOVE NAKON POTRESA
Razorni potresi koji su pogodili Zagreb i Banovinu tijekom 2020. postavili su pred povjesničare umjetnosti i arhitekte zahtjevne zadaće obnove vrijedne graditeljske i umjetničke baštine. Kad je riječ o gradovima i naseljima, ključno je pitanje u kojoj mjeri obnoviti staro, a u kojoj unijeti novo, kako bi urbane cjeline bile funkcionalnije i primjerenije suvremenom dobu i budućnosti. Kad je riječ o arhitekturi, izvorna obilježja često dovodi u pitanje konstrukcijska sanacija, odnosno privođenje građevina zaštiti od očekivanoga najjačeg stupnja mogućeg potresa. Obnova spomenika arhitekture ujedno je izazov ne samo za njihovu konzervaciju nego i restauraciju najkvalitetnije, a ne zatečene faze gradnje. Ukratko, obnova Zagreba i Banovine nakon potresa uz konzervatorska je pitanja otvorila ponovno preispitivanje teorijskih postavki zaštite graditeljske baštine. Odgovore na navedena pitanja mogu dati i stariji primjeri, i to ne samo sanacija urbanih cjelina i arhitekture nakon potresa nego i poslije drugih katastrofa, kao što su ratovi, veliki požari i sl. Stoga su dobrodošle prijave (sažetak do 1350 znakova s razmacima) širokog spektra tematike obnove urbanih, arhitektonskih i umjetničkih spomenika nakon katastrofa, od teorijskih do konzervatorskih, od aktualnih primjera Zagreba i Banovine do primjera iz hrvatske i europske prošlosti.
S obzirom na tematiku, pojedinačna izlaganja bit će organizirana u sesije, nakon kojih će slijediti kraća rasprava.
Predviđeno trajanje pojedinačnog izlaganja: 15 minuta.
2. NOVI DOPRINOSI I OTKRIĆA, STUDIJE I ISTRAŽIVANJA
Dobrodošle su prijave samostalnih izlaganja (sažetak do 1350 znakova s razmacima) s tematikom širokog disciplinarnog spektra iz svih povijesnoumjetničkih razdoblja i svih područja umjetničkog stvaralaštva, od arhitekture i urbanizma do slikarstva, kiparstva, umjetničkog obrta i novih medija. To podrazumijeva prezentiranje rezultata novih istraživanja, uključujući i arhivska istraživanja, novih spoznaja o oblikovnim usmjerenjima i inklinacijama te tumačenja opusa i pojedinačnih djela, ali i metodološke iskorake, teorijske pristupe te interdisciplinarne poglede; zatim teme iz povijesti struke i njezinih institucija, kao i aktualnu problematiku muzejskog rada, zaštite baštine i stanja u likovnoj kritici, a naposljetku i nastave povijesti umjetnosti na sveučilištima te likovne kulture i likovne umjetnosti u osnovnim i srednjim školama.
S obzirom na tematiku, pojedinačna izlaganja bit će organizirana u sesije, nakon kojih će slijediti kraća rasprava.
Predviđeno trajanje pojedinačnog izlaganja: 15 minuta.
3. PANELI
Dobrodošle su prijave panela s tematikom širokoga disciplinarnog spektra iz svih povijesnoumjetničkih razdoblja i svih područja umjetničkog stvaralaštva, od arhitekture i urbanizma do slikarstva, kiparstva, umjetničkog obrta i novih medija. To podrazumijeva rasprave o metodološkim iskoracima i teorijskim pristupima te interdisciplinarnim pogledima, teme iz povijesti struke i njezinih institucija, kao i aktualnu problematiku muzejskog rada, zaštite baštine i stanja u likovnoj kritici, a naposljetku i nastave povijesti umjetnosti na sveučilištima te likovne kulture i likovne umjetnosti u osnovnim i srednjim školama.
3a. Panel-diskusija
Panel-diskusija podrazumijeva tematsku raspravu s četiri do šest sudionika u kojoj sudjeluje i publika. Voditelj prijavljuje temu rasprave s popisom sudionika i sažetkom do 1800 znakova s razmacima. Nakon kraće uvodne eksplikacije teme, voditelj moderira razgovor i omogućuje publici sudjelovanje u raspravi.
Predviđeno trajanje panel-diskusije: 60 minuta.
3b. Panel s izlaganjima
Panel s izlaganjima podrazumijeva tematski povezanu seriju od četiri do šest izlaganja sa završnom raspravom u kojoj sudjeluje i publika. Voditelj prijavljuje temu panela s popisom sudionika i sažetkom do 900 znakova s razmacima te naslovima i sažecima izlaganja sudionika panela istoga opsega. Nakon kraće uvodne eksplikacije teme, voditelj moderira panel i naposljetku omogućuje publici sudjelovanje u raspravi.
Predviđeno trajanje pojedinačnog izlaganja: 10 do 12 minuta.
Predviđeno trajanje panela s izlaganjima: 90 minuta.
4. POSTER
Poster-prezentacije namijenjene su studentima i apsolventima diplomskog studija povijesti umjetnosti te predstavljaju neformalniji način predstavljanja tekućih ili netom završenih istraživanja. U skladu s općim tematskim okvirom kongresa, dobrodošle su prijave (sažetak do 1350 znakova s razmacima) širokoga disciplinarnog spektra iz svih povijesnoumjetničkih razdoblja i svih područja umjetničkog stvaralaštva, od arhitekture i urbanizma do slikarstva, kiparstva, umjetničkog obrta i novih medija. Posterima se mogu predstaviti individualna ili grupna istraživanja, završena ili istraživanja u tijeku, diplomski radovi te istraživački ili kustoski studentski projekti.
Posteri će biti izloženi tijekom čitava trajanja kongresa, s predviđenim razdobljem u programu u kojemu će sudionici moći prezentirati rezultate svojih istraživanja odnosno odgovarati na pitanja zainteresirane publike.
Sudionici će biti naknadno obaviješteni o načinu oblikovanja postera.
Rok za prijavu: 5. rujna 2022.
Prijava slanjem Prijavnog lista na: 5.kongres@ipu.hr
Obavijest o prihvaćanju prijave: 19. rujna 2022.
Termin održavanja: od 10. do 12. studenoga 2022.
Mjesto održavanja: Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
Izvor:
https://www.ipu.hr/article/hr/1218/5-kongres-hrvatskih-povjesnicara-umjetnosti