Tribina Trećeg programa: 77 GODINA BLEIBURŠKE TRAGEDIJE
Hrvatski radio Treći program – četvrtak, 26. svibnja 2022. u 20 sati
Sredinom svibnja navršilo se 77 godina otkako je u blizini austrijskog grada Bleiburga od strane Jugoslavenske armije, ubijen velik broj vojnika Nezavisne Države Hrvatske i civila koji su se prema austrijskoj granici povlačili u strahu od nadolazeće vojske i u želji da se predaju snagama britanske 8. armije. Bleiburška je tragedije označila tek početak križnoga puta- stradanja hrvatskih vojnika i civila prema kojima se u narednim mjesecima 1945. izuzetno okrutno postupalo, a mnogi od njih život su skončali u masovnim grobnicama diljem Jugoslavije, ponajviše u Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj. Bleiburška obljetnica, između ostalog, svake godine izaziva snažne polemike u hrvatskom javnom prostoru koji tim povodom nerijetko biva ispunjen zbirom oprečnih stavova, politikanski interpretiranih podataka i ideološki intoniranih interpretacija koje potpiruju raspravu o identitetskoj osnovi moderne hrvatske države i povijesnom nasljeđu turbulentnog 20. stoljeća. Ove su godine vlasti Republike Austrije zabranile održavanje službene komemoracije u Bleiburgu, pa se komemoracija u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine održala na Mirogoju i Udbini. Uoči obljetnice lokalne vlasti austrijske pokrajine Koruške sa spomenika bleiburškim žrtvama uklonile su hrvatski grb. Zašto komemoriranje bleiburških žrtava izaziva tako velike prijepore i kako ih riješiti? Postoje li uvjeti pod kojima bi se u javnom prostoru mogao postići konsenzus po pitanju komemoriranja žrtava? Ove su se godine bleiburška obljetnica poklopila s proslavljanjem stote obljetnice rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana koji je u hrvatskom društvu nastojao afirmirati ideju pomirbe sinova ustaša i partizana. Što je ostalo od koncepta pomirbe i može li sa stajališta suvremene Hrvatske donijeti jednoznačan stav o minulim događajima? U javnom se prostoru često ima priliku čuti da se poviješću trebaju baviti povjesničari te da bi se oni kao stručnjaci trebali „dogovoriti“ po pitanju odnosa prema vladavini nedemokratskih režima. Kakva je povijesna pozadina hrvatskih ideoloških podjela i može li im se u skorijoj budućnosti nazrijeti kraj? Trebaju li nevine žrtve kakve su bile bleiburške činiti minimum konsenzualnog pijeteta koji bi trebao biti svima zajednički? Može li se i treba li se unutar povijesne znanosti postići suglasje ili je država ta koja bi trebala regulirati odnos prema bremenitoj povijesti 20. stoljeća i prema žrtvama nastalima u tom razdoblju? Kako su se s povijesnim nasljeđem sukobile druge zemlje i je li hrvatski slučaj perpetuirane ideološke razapetosti između nasljeđa Nezavisne Države Hrvatske i komunističke Jugoslavije unikatan? U kakvom su suodnosu ideološke javne rasprave s razvojem historiografskih istraživanja po ovom pitanju, u večerašnjoj Tribini s nama su povjesničari: Mario Kevo, Josip Jurčević i Zlatko Hasanbegović. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator večerašnje tribine je Jakov Blagojević.
Izvor i dodatne informacije:
https://radio.hrt.hr/slusaonica/tribina-treceg-programa