Konferencija “Povijest i kreativna industrija – spoj (ne)spojivog”
Stranica Tajne hrvatskog srednjovjekovlja u suradnji sa Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku i studenticama povijesti Anamarijom Plečić i Karolinom Hegediš organizira konferenciju naziva “Povijest i kreativna industrija – spoj (ne)spojivog”. Cilj konferencije je pokazati javnosti kako povijest nije isključivo vezana uz prosvjetu i nekoliko kulturnih institucija, nego da ima široku primjenu u kreativnoj industriji, od IT sektora pa sve do glazbe. Na konferenciji će svoje kreativne ideje i projekte izlagati i studenti. Osim toga, kroz izlaganje izv. prof. dr. sc. Aleksandra Ercega, moći ćete čuti kako postati poduzetnik povjesničar i kako prodati “povijesnu priču”. Konferencija će se održati 17. ožujka 2022. uživo u svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku. Napominjemo da je konferencija organizirana sukladno važećim epidemiološkim mjera.
PROGRAM KONFERENCIJE:
izv. prof. dr. sc. ALEKSANDAR ERCEG: Kako iskoristiti znanje i postati poduzetnik povjesničar ili kako osmisliti i prodati “povijesnu priču”
-Saznajte što je ideja, a što je prilika vezano za pokretanje poduzetničkog pothvata s osvrtom na usluge i proizvode vezane uz povijest. Kako proučiti i ustanoviti je li industrija atraktivna ili nije te kada ući na tržište. Zašto moramo napisati poslovni plan i koga to zanima?
CULEX: XR tehnologije- nova vrsta storytellinga
-XR tehnologije predstavljaju nove mogućnosti doživljaja prošlosti, ali i budućnosti. XR tehnologija predstavlja budućnost storytellinga.
DOMAGOJ RAPČAK: Povijest i ilustracija
-Primjena povijesnih informacija u vizualnoj umjetnosti putem ilustracija i stripa. Kako vizualni umjetnik može (i treba) vjerodostojno dočarati povijesnu arhitekturu, naoružanje, odjeću i kako činjenična povijest utječe na vizualni stil fantastičnog žanra, samo su neke od točaka koje se spominju u ovome predavanju.
BENJAMIN KRIVOŠIĆ: Korištenje 3D modeliranja u istraživanju, nastavi i očuvanju povijesti
-3D modeliranje omogućava novi pogled na povijest zato što kreiranje 3D modela pomaže u vizualiziranju objekata izgubljenih u vremenu. Iako je korištenje 3D modela neistraženo područje u povijesti, ono predstavlja jedan od način na koji se povijest može razvijati u suvremenom svijetu.
KATARINA TOMAŠEVIĆ: Suvremene društvene mreže kao alat budućnosti: primjer Tik-Toka
Izlaganje će započeti kratkim opisom društvene mreže Tik-Tok. Zatim će se objasniti mogućnost upotrebe Tik-Toka u promicanju povijesti kao znanosti. S obzirom na sve veću popularnost ove društvene mreže, prvenstveno među školskom djecom, bit će istaknuto na koji se način ona može iskoristiti pri obradi nastavnih sadržaja. Također, bit će predstavljeno na koji se način sadržaj na Tik-Toku može iskoristiti u turizmu. Posljednji segment ovoga izlaganja odnosit će se na popularizaciju povijesti pomoću Tik-Toka.
PETRA SRŠIĆ: Povijest na filmu: oblikovanje percepcije javnosti
-Velik je broj faktora koji se trebaju uzeti u obzir prilikom stvaranja povijesnog filma i prikazivanja određenog povijesnog razdoblja u njemu. Ovo izlaganje bavit će se važnošću točnog prikazivanja povijesnog razdoblja na filmskom platnu i utjecajem koji povijesni filmovi imaju na oblikovanje percepcije javnosti o određenom povijesnom razdoblju
GRADSKI MUZEJ VIROVITICA: Muzeji između stvarnog i digitalnog
-Participativna kultura u muzejima razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a posebice putem društvenih medija uvjetovala je promjene i u djelovanju muzeja i u doživljaju baštinskih institucija u zajednici. Muzeji su od primata moći nad znanjem na društvenim medijima postali ravnopravni u komunikaciji sa svojim korisnicima pronalazeći nove načine uspostavljanja novih znanja i širenja tog znanja.
CETRATOUR TURISTIČKA AGENCIJA: Povijest u turizmu: prezentiranje povijesnih podataka turistima engleskog govornog područja u praksi
-Problematičnost korištenja povijesti u turizmu; kako na jasan, točan, ali i zanimljiv način širiti znanje povijesti vlastite zemlje osobama koje o njoj ne znaju ništa. Govorit će se o praktičnim primjerima problema izlaganja hrvatske povijesti turistima koji dolaze iz zemalja izvan područja Jugoistočne Europe, s posebnim naglaskom na povijest Slavonije, Baranje i Srijema. Cilj je izlaganja pokazati studentima s kojim se sve problemima mogu suočiti na radnom mjestu nakon što završe studij, ako se odluče na karijeru u turizmu.
UDRUGA ĐOLA: Mistična Baranja
-Mistična Baranja skup je projekata i aktivnosti s ciljem približavanja mitova, bajki i legendi Baranje te lokalne povijesti djeci i mladima. Jedan od rezultata provedenih projekata s tematikom mitova, bajki i legendi Baranje je igrica Mystical Baranja. Osim toga, Baranju i njeno povijesno-kulturno bogatstvo udruga Đola aktivno promovira kroz storytelling i storydoing metode.
MUZEJ SLAVONIJE
JESENKA RICL, kustos pedagog; Odjel edukacije i promidžbe: Digitalizacija baštine u Muzeju Slavonije
-Koja je budućnost kulturne baštine? Pandemija Covid-19 utjecala je na nedostupnost kulturno – umjetničkih i baštinskih sadržaja korisnicima. Ipak, digitalne tehnologije poput virtualne i proširene stvarnosti, 3D modeliranja i snimanja videozapisa od 360 stupnjeva su omogućile tranziciju baštine iz fizičke forme u digitalni oblik. Baština je kroz novi digitalizirani oblik postala dostupna svima – djeci u osnovnim i srednjim školama, studentima i nastavničkom osoblju, stručnjacima u muzejima i arhivima, posjetiteljima i putnicima.
VIBOR BRKIĆ TOT: Potraga za filmskim lokacijama
– Filmska lokacija ima golem utjecaj na dojam, izgled i priču filma. Osim poznavanja okoline, lokalnih propisa, specifičnih uvjeta te potrebne logistike, istraživanje doba i poznavanje povijesnih okolnosti, stilova i događaja često se pokaže presudno u pronalasku odgovarajuće filmske lokacije.
ERIKA ŽILIĆ VINCETIĆ: Arhivski izvori u spisateljskim vodama (žanr povijesna fikcija)
-Kako pomoću povijesne fikcije analizirati izvore i mogućnosti korištenja istih? Koje su mogućnosti prilagodbe arhivskih i povijesnih izvora povijesnoj fikciji i kako se pripremiti za proces pisanja, samo su neka od pitanja na koja ovo izlaganje daje odgovor.
VEDRAN RISTIĆ: Projektna nastava povijesti u teoriji i praksi
-Aktivno učenje, istraživački rad i razvijanje vještina potrebnih za historiografski pristup proučavanja prošlosti često je teško uklopiti u redovnu nastavu. U izlaganju će profesor Vedran Ristić iz III. gimnazije Osijek govoriti o načelima projektne nastave kojima se navedeni ciljevi mogu realizirati i prezentirati nekoliko primjera iz prakse.
JURA PERKOVIĆ, doc. dr. sc. ALKA TURALIJA: Spoj kulturno-povijesne baštine i krajobrazne arhitekture u dvorcima Slavonije
-AR mobilna aplikacija koja uključuje dvorac i perivoj obitelji Pejačević u Našicama. Virtualna šetnja, „sky walk“, igralište prilagođeno djeci s posebnim potrebama, skulptura Dorine violine i let u balonu samo su kap u moru potencijala koje skriva ovaj dvorac.
PETAR SEKELEZ: Povijest u službi kulture
– Povijest je oduvijek vezana uz filmsku i kazališnu umjetnost. Brojni su primjeri uspješnih kazališnih, lutkarskih te filmskih adaptacija raznih povijesnih događaja. Naša povijest prepuna je događaja koji se mogu vrlo kvalitetno prikazati upravo kroz kazalište i filmsku umjetnost.
FILIP PAVIĆ: Izgubljeni u mogućnosti: glazba 20. i 21. stoljeća kao “kraj” glazbe
– Glazba 20. i 21. stoljeća temelji se na polistilizmu, eklekticizmu i slučajnosti te nema pravila koja bi ju odredila, već se koristi elementima prijašnjih glazbenih era, primjerice renesanse, romantike, baroka i drugih, te eksperimentira kako bi se stvorilo nešto novo. Može li se to nazvati novom glazbom ili je glazba dosegnula svoj vrhunac? Kamo glazba ide nakon takve jedne eksperimentalne ere u kojoj smo sada?
Izvori i dodatne informacije:
https://www.facebook.com/events/203242508664689/
https://www.facebook.com/tajnehrvatskogsrednjovjekovlja