Tribina Trećeg programa: Hrvatsko visoko obrazovanje
Hrvatski radio Treći program – četvrtak, 27. siječnja 2022. u 20 sati
U Republici Hrvatskoj trenutno djeluje 9 javnih i 3 privatna sveučilišta, 12 javnih veleučilišta i 2 visoke škole te velik broj privatnih veleučilišta i visokih škola. Često se u javnom prostoru govori o podacima kako u visokom obrazovanju postoji više mjesta za upis nego što u Hrvatskoj postoji maturanata, ali unatoč tome što broj mjesta na visokim učilištima stalno raste, ukupni broj upisanih studenata u posljednjih je nekoliko godina u padu. Ukupno se u Hrvatskoj izvodi čak 1649 studijskih programa, ali značajan dio programa svake akademske godine ne samo da ne popunjava upisne kvote, nego ostaje gotovo ili u potpunosti neupisan. Trebaju li se u skladu s navedenim studijski programi prilagoditi preferencijama studenata? Može li i treba li država i na koji način strože regulirati otvaranje novih studijskih programa, kako javnih, tako i privatnih visokoškolskih ustanova? Često se visokoobrazovnom sustavu zamjera činjenica da je nepovezan sa zahtjevima tržišta rada, kao i neusmjerenost studijskih nastavnih sadržaja na stjecanje realnih i aktualnih kompetencija važnih za pojedinu profesiju. Mogu li se i trebaju li se visokoobrazovne institucije prilagođavati zahtjevima tržišta rada? Znači li nedavno izglasavanje izmjena Prijedloga Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom standardu pomak u tom smjeru? U tekućoj kalendarskoj godini, prema najavama ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fucsa, trebali bi biti doneseni zakonski okviri nove reforme visokog obrazovanja čija je osnovna misao redefiniranje načina financiranja visokog školstva kroz programske ugovore s pojedinim institucijama. Cilj je ovakvih ugovora visokoškolskim ustanovama, između ostalog, uvjetovati financiranja potrebama hrvatskog društva. Hoće li najavljena reforma poboljšati trenutnu situaciju? Mogu li se ovakve promjene implementirati u hrvatske zakone, a da se pri tome ne zadire u autonomiju sveučilišta? Postoji li u hrvatskoj inflacija diplomiranih studenata, ako znamo da se u proteklim godinama udio visokoobrazovanih i dalje kreće oko 16% što je još uvijek ispod prosjeka Europske unije? U kakvom je stanju hrvatsko visoko obrazovanje u odnosu prema obrazovanju u svijetu, ako znamo da se Zagrebačko Sveučilište kao jedino hrvatsko sveučilište nalazi između 601. i 700. mjesta prema Šangajskoj listi 1000 najboljih svjetskih sveučilišta. O ovom i brojnim drugim pitanjima hrvatskog visokog obrazovanja u večerašnjoj Tribini raspravljaju: Petar Tomev Mitrikeski, Ivan Pavao Boras i Filip Marinović.
Izvor i dodatne informacije:
https://radio.hrt.hr/slusaonica/tribina-treceg-programa