“Povijest Daruvara (prapovijest – rimski temelji – naseljavanje – moderan grad)”

U Ediciji posebna izdanja Zavoda HAZU Bjelovar upravo je izašla znanstvena monografija “Povijest Daruvara (prapovijest – rimski temelji – naseljavanje – moderan grad)” autora dr. sc. Željka Karaule i dr. sc. Vjenceslava Herouta (te suradnika). Monografija je bogato opremljena na preko 500 stranica teksta s mnoštvom novih povijesnih podataka, analiza i elaboracija. To je inače prva znanstvena monografija ovoga grada u pravom smislu riječi i treća knjiga u “Projektu Zavoda HAZU Bjelovar o povijesti Gradova Bjelovarsko-bilogorske županije” (dosada je izašla Povijest Bjelovara i Povijest Grubišnog Polja). Urednici knjige su prof. dr. sc. Vladimir Strugar i prof. dr. sc. Slobodan Kaštela. Četvrta knjiga biti će Povijest Garešnice autora dr. sc. Željka Karaula koja je u pripremi realizacije ovoga dijela projekta. Procjena je da će se promocija ove knjige održati sredinom prosinca 2021. godina u Dvorcu Janković u Daruvaru (osim ako epidemiološke mjere ne pomjere satnicu) o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena. 

Iz recenzija: 

Knjiga o povijesti Grada Daruvara (iz pera dr. Karaula i dr. Herouta te suradnika) i njegova šireg područja najopsežnije je i najtemeljitije znanstveno djelo o Daruvaru napisano do sada. Konzultirana je opsežna povijesna i geografska građa te gotovo sva raspoloživa literatura. Način pristupa toj golemoj građi, selekcija i historiografska obrada temelje se na suvremenoj metodologiji hrvatskih povijesnih znanosti. Koncepcija sadržaja knjige logična je i temelji se na  dostignućima suvremene hrvatske historiografije, a ima i ekohistorijski pristup. Knjiga na početku donosi poglavlje o osnovnim geografskim i demografskim značajkama daruvarskoga kraja, što je i posve logično, jer zemlja i ljudi (ekološka sredina) bitno utječu na povijesni slijed i život ovdašnjih ljudi. Golema povijesna građa prikazana je uglavnom kronološki, ali s razrađenim problemskim pristupom i kontekstualnom obradom. Svako poglavlje sadrži sve elemente života ljudi kako se oni javljaju u povijesnim dokumentima – od opće i upravne povijesti do razvoja obrazovanja, kulture i sporta te gospodarskih kretanja i crkvene povijesti. Prikazan je povijesni razvoj zelenila u Daruvaru i pojedinih naselja u sastavu Grada Daruvara. Takav je pristup omogućio prezentaciju cjelovitosti povijesnih zbivanja u tom području, no iziskivao je i izuzetan istraživački i kreativni napor autora. Knjiga je izvorno znanstveno djelo, ali je ujedno stilom i koncepcijom pristupačno široj čitalačkoj publici, što je i bio cilj objavljivanja ove knjige. Ovim djelom Daruvar dobiva svoju prvu sveobuhvatnu povijest obrađenu znanstvenom metodologijom, a knjiga je i važan prinos hrvatskoj historiografiji.

Akademik Dragutin Feletar

Knjiga grupe autora (nositelji dr. sc. Željko Karaula i dr. sc. Vjenceslav Herout koji su napisati tri-četvrtine teksta) znanstvena je autorska knjiga i izvorno djelo na hrvatskom jeziku. Znanstvena relevantnost teme očituje se u iscrpnoj i multiperspektivnoj analizi povijesti Daruvara. Tema je dobro odabrana i znanstveno relevantna. U hrvatskoj je historiografiji u velikoj mjeri zanemaren pristup povijesti gradova pri čemu se daje pregled od početaka naseljenosti do suvremenosti. Mnogi izvori koje su autori koristili u istraživanjima predstavljaju inovaciju. O povijesti Daruvara na ovakav način zapravo još nije na hrvatskom jeziku objavljena nijedna knjiga. Primijenjena je logična metodologija, tako da se pojedina poglavlja tematski povezuju u cjelinu. Zahvaljujući ovom djelu, možemo dobiti cjelovitu sliku o raznovrsnoj povijesti Daruvara. U knjizi se koriste svi raspoloživi izvori, a ukazuje se i na relevantnu hrvatsku i srednjoeuropsku literaturu. Pridržava se standard bibliografskih normi, znanstvenog stila i terminologije. Usklađeni su nazivlje i mjere. Znanstveni doprinos djela očituje se u analizi razvoja Daruvara u kontekstu hrvatske i srednjoeuropske historiografije. Djelo o povijesti Daruvara značajan je doprinos poznavanju hrvatske historiografije o gradovima.

Prof. dr. sc. Hrvoje Petrić



Odgovori