Predavanje Ivane Perice “Kabaret jugoslavenskih revija (1928.-1933.)”

Eminentno lijeve pozicije u domaćoj umjetnosti

 

U sklopu izložbe Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja, Ivana Perica drži predavanje o zagrebačkim i beogradskim časopisima u vremenu od 1928. do 1933. godine.

 

24.01.2017, Zagreb – BAZA, Adžijina 11

 

 

U utorak, 24. siječnja 2017. u 19 sati u BAZI predavanje je Ivane Perice Kabaret jugoslavenskih revija (1928.-1933.) uz izložbu Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja.

 

Izlaganje predstavlja zagrebačke i beogradske časopise u vremenu od 1928. do 1933., koje se vremenski preklapa s trajanjem grupe Zemlja. Fokusira se na dinamiku brzih obrata na međunarodnoj političkoj i umjetničkoj sceni kasnih dvadesetih i ranih tridesetih godina te na njihovu recepciju i aktualizaciju u domaćim časopisima.

 

Godina 1928. u mnogočemu je prekretnica: U tekstu Kabaret jugoslavenskih revija iz 1929. Theodor Balk kritički se osvrće na većinu tadašnjih jugoslavenskih revija, a kao dvije vrijedne iznimke izdvaja Književnu republiku Miroslava Krleže i Kritiku Stevana Galogaže. I dok je Književna republika već stvar prošlosti (obustavljena je 1927.), Kritika 1928. preuzima i zaoštrava njezin umjetničkopolitički predznak. Prilozi objavljivani u Kritici i drugim časopisima pokrenutim iste godine (Socijalna Misao i Nova literatura) te u časopisima iz ranih tridesetih (Stožer, Literatura, Kultura) bave se ključnim temama ondašnjih rasprava na internacionalnoj umjetničkoj ljevici: sukobom esteticizma i tendencije u umjetnosti, pitanjem političkog telosa i realističkog pesimizma, odnosom dijalektičkog i vulgarnog materijalizma, pitanjem talenta u odnosu prema političkom imperativu dijalektičke svijesti u umjetnosti, razvojem proleterske umjetnosti i prisvajanjem građanskih umjetničkih tradicija. Teza izlaganja glasi da su za razliku od kasnijih faza Sukoba, koje su kulminirale u polarizaciji komunista s jedne i Krležina zagovora slobode i talenta s druge strane, ove rasprave etablirale eminentno lijeve pozicije u domaćoj umjetnosti, čak i više nego što je bio slučaj u kasnijim raspravama koje se pamte kao centralne osi Sukoba na ljevici.

 

Ivana Perica završila je studij germanistike i kroatistike u Zagrebu, a doktorirala je na temu odnosa privatnog i javnog u političkoj misli Hanne Arendt i Jacquesa Rancièrea. Knjiga Die privat-öffentliche Achse des Politischen: Das Unvernehmen zwischen Hannah Arendt und Jacques Rancière objavljena je 2016. u izdavačkoj kući Königshausen & Neumann.

 

Izlaganje temelji na rezultatima istraživanja koje je provela tijekom polugodišnjeg gostujućeg istraživačkog boravka na zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku, a financirao ga je Austrijski ured za akademsku razmjenu ÖAD (program „JESH“). U ljetnom semestru 2017. predavat će na Institutu za politologiju Sveučilišta u Beču.

 

Izvor: http://www.kulturpunkt.hr/content/eminentno-lijeve-pozicije-u-domacoj-umjetnosti