„Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori“

„EXPEDITIO – Centar za održivi prostorni razvoj“ iz Kotora objavio je 2020. knjigu „Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori“. Autorka knjige je dr Slavica Stamatović Vučković, vanredna profesorka na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a saradnice su bile Aleksandra Kapetanović, Biljana Gligorić i Tatjana Rajić.

Knjiga je zamišljena kao vodič kroz ovaj značajan segment crnogorske i regionalne kulturne baštine. U njoj je predstavljeno jedanaest spomenika, sa posebnim akcentom na nekoliko ranije prepoznatih na regionalnom i internacionalnom nivou: Dola, Trebjesa, Barutana, Jasikovac i Spomen-dom u Kolašinu.

Knjiga je objavljena sa namjerom da se prepoznaju spomenici posvećeni Drugom svjetskom ratu, kako bi se bolje valorizirali i afirmirali kao važan i osoben segment cjelokupnog kulturnog nasljeđa Crne Gore. Knjiga daje detaljan opis 11 odabranih spomenika, pruža osnovne informacije o spomenicima i njihovom trenutnom stanju te ukazuje na njihov kulturno-turistički potencijal.

Memorijalni kompleks Dola u Plužinama je podignut u znak sjećanja na ubijene stanovnike Župe pivske, a najvećim dijelom sela Miljkovac. U vrijeme Pete neprijateljske ofanzive i Bitke na Sutjesci u Bosni tokom ljeta 1943. došlo je do napada njemačke SS divizije „Prinz Eugen“ na mjesto Dola i tom prilikom su pripadnici te divizije samo u jednom danu, 7. juna 1943, ubili 522 stanovnika u tom kraju.

Spomenik Palim borcima pod Trebjesom (Nikšić) podignut je u znak sjećanja na 1500 poginulih sa teritorije te općine tokom Drugog svjetskog rata, a spomenik na Barutani (Podgorica) podignut je u znak sjećanja na sve poginule u oslobodilačkim ratovima u prvoj polovici 20. stoljeća. Simbol svih borbi za slobodu stanovnika Berana je Spomenik Slobodi na Jasikovcu, dok je Spomen-dom Kolašin posvećen „slobodarskoj partizanskoj teritoriji“ ovoga grada. Spomen-park u Grahovu je posvećen početku ustanka u Crnoj Gori i borcima gragovskog kraja, a prije svega narodnom heroju Savi Kovačeviću rođenom u obližnjem selu Nudo. Spomenik palim borcima u Golubovcima (Podgorica) posvećen je svim palim borcima tog kraja, a Spomenik Revoluciji u Virpazaru (Bar) podignut je u čast poginulim borcima NOR-a na području Crmnice. U Mauzoleju Partizanu-borcu na Gorici (Podgorica) nalaze se posmrtni ostatci 66 narodna heroja i 2 revolucionara, ali ovaj spomenik je na neki način središnje spomen-mjesto svih stradanja u NOR-u i spomen na sve poginule na terotoriji Crne Gore u oslobodilačkom ratu 1941-1945. godine. Spomenik na Stražici u Pljevljima posvećen je poginulim u Pljevaljskoj bitki 1941, kao i svim borcima pljevaljskog kraja poginulim u NOR- u i socijalističkoj revoluciji, a Spomenik palim borcima na Žabljaku posvećen je svim palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora durmitorskog kraja.

Najveći broj ovih spomenika je podignut tokom 1970-ih godina (6 spomenika), neki su podignuti krajem 1950-ih i početkom 1960-ih (4 spomenika), a najkasnije je podignut spomenik pod Trebjesom (1987. godine). Gotovo svi spomenici su građeni sredstvima samodoprinosa mještana.

Ova knjiga Slavice Stamatović Vučković je odličan vodič kroz spomenike i oslobodilačku i slobodarsku tradiciju Crne Gore. Nastala je u okviru regionalng projekta WWII Monument – Procjena spomenika posvećenih II svjetskom ratu u Crnoj Gori za formiranje novog regionalnog turističkog proizvoda – kulturne rute u jugoistočno Evropi.


Izvor:

Historiografija.ba

https://historiografija.ba/article.php?id=758


Odgovori