Javno predavanje IX. | Miroslav AKMADŽA: „Katolička crkva i Hrvatsko proljeće“
Gradska knjižnica Slavonski Brod, 14. listopada 2021. (četvrtak) u 11:00 sati.
Politički događaji u Hrvatskoj 1971., poznatiji kao Hrvatsko proljeće, odvijali su se u vrijeme znatnog poboljšanja crkveno-državnih odnosa u Jugoslaviji, te nedugo nakon ponovne uspostave diplomatskih odnosa Jugoslavije i Svete Stolice 1970. i Titova posjeta papi Pavlu VI. u proljeće 1971. To je svakako utjecalo i na suzdržan odnos Crkve i njenog vodstva u Jugoslaviji, kao i Svete Stolice prema tim događanjima. No, ne može se reći da se Crkva od tih događanja u potpunosti distancirala, iako to u javnosti nije bilo preveć vidljivo. Navedena su politička događanja bitno utjecala na unutarcrkvena zbivanja, kao i na crkveno-državne odnose. Svetoj Stolici nije odgovaralo zaoštravanje političkih prilika u Jugoslaviji, te joj je više odgovaralo očuvanje stabilnosti i jedinstva Jugoslavije, iako je imala razumijevanja za one u Hrvatskoj, koji su tražili promjene. Većina hrvatskih biskupa zalagala se za suzdržanost ne želeći narušiti postignuti napredak u crkveno-državnim odnosima i bojeći se povratka na staro, tj. ponovnog progona Crkve. Manji dio biskupa, ali predvođen s predsjednikom Biskupske konferencije i zagrebačkim nadbiskupom Franjom Kuharićem, smatrao je da ipak treba oštrije reagirati s obzirom na postupke vlasti prema onima koji su tražili promjene odnosa u Jugoslaviji i s obzirom na zaoštravanje političke i medijske retorike prema vjeri i Crkvi. No, bez obzira na sve, može se zaključiti da je među biskupima prevladalo mišljenje kako su politički događaji u Hrvatskoj 1971. proizišli ponajprije iz komunističkih redova i njihovih međusobnih nesuglasica, te se u njih Crkva ne treba miješati, ali mora stati u obranu vjerskih i ostalih ljudskih prava, koja su ugrožena slomom hrvatskog masovnog pokreta.
Izvor: