Potez za povijesni notes: “Protestno pismo protiv smanjivanja broja žrtava Jasenovca” u srpskoj javnosti

U rujnu 2021. u Beogradu je objavljeno protestno pismo (u prilogu) koje su inicirali određeni akademici i sveučilišni profesori na čelu sa Vasilijem Krestićem u kojem se protive tome što se i preko medija u Srbiji (“u javnim nastupima direktora Muzeja žrtava genocida Dejana Ristića i hrvatskog istoričara Ive Goldštajna”) nastavlja “kampanja umanjivanja broja srpskih žrtava u logoru smrti Jasenovac”. Njihov protest odnosi se na to što i najutjecajniji mediji u Srbiji, prema riječima Miloša Kovića (u intervjuu u prilogu), sve više iznose brojku od oko 80.000 ubijenih u Jasenovcu, čime je “desetostruko umanjen broj žrtava Jasenovca u odnosu na onaj broj koji je do skoro bio opšte prihvaćen”(sic!).

Protestno pismo protiv smanjivanja broja žrtava Jasenovca

Po prvi put RTS, Politika i Tanjug, bez dijaloga sa stručnjacima, učestvuju u „licitaciji” brojem ubijenih Srba i relativizovanju hrvatskog genocida nad srpskim narodom

Proteklih dana na najuticajnijim medijima u Srbiji, u javnim nastupima direktora Muzeja žrtava genocida Dejana Ristića i hrvatskog istoričara Ive Goldštajna, nastavljena je kampanja umanjivanja broja srpskih žrtava u logoru smrti Jasenovac. To se odavno događa u hrvatskom javnom mnjenju. No, prvi put Radio-televizija Srbije, Politika i Tanjug, javno i bez zazora, bez dijaloga sa nepristrasnim stručnjacima, učestvuju u besramnoj „licitaciji“ brojem zverski ubijenih Srba i posledičnom relativizovanju hrvatskog genocida nad srpskim narodom u Drugom svetskom ratu. Ovaj događaj ima ogromnu važnost za naš naučni i javni život i stoga bi njegove posledice mogle da budu nesagledive.

Nedostojno i nestručno poigravanje brojem žrtava Jasenovca zasniva se, tipično za poricatelje genocida, na zanemarivanju svih istorijskih izvora i naknadnom domišljanju kako bi se potvrdila unapred zadata teza. Poređenja radi, tako nešto, kada je reč o holokaustu nad Jevrejima i genocidu nad Jermenima, u javnosti Izraela i Jermenije bilo bi potpuno nezamislivo. Kako je navedeno u jednom od dva protestna pisma preko stotinu javnih ličnosti, objavljenih pre godinu dana, u kojima je već upozoreno na pojavu poricanja ustaškog genocida u srpskoj javnosti (veb-stranice Novi Standard, 29.7.2020. i Stanje stvari, 19.8.2020), umanjivanje broja žrtava Holokausta u šesnaest evropskih država i u Izraelu smatra se poricanjem genocida i zakonski se kažnjava. Tada je zatraženo, „po ugledu na Rusiju, Izrael i Jermeniju, ukidanje bilo kakve tolerancije prema svim vidovima poricanja genocida nad srpskim narodom“. Nedavno su i Izvršni odbor i Odeljenje istorijskih nauka SANU upozorili na umanjivanje broja žrtava hrvatskog genocida kojim se bavi novopostavljeni direktor Muzej žrtava genocida i zatražili izjašnjenje Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije (31.5.2021).

Zahtevamo da odmah prestane javna „licitacija“ brojem žrtava logora Jasenovac, smišljena da bi se relativizovao i porekao genocid nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Tražimo da Srbija i Republika Srpska, po ugledu na ostale evropske zemlje i Izrael, donesu zakone kojima će ovakve pojave konačno da budu sprečene.

Posle svih upozorenja i posle najnovijeg, do sada najvećeg skandala, zahtevamo da se aktuelne vlasti Republike Srbije, naročito Ministarstvo kulture i informisanja, koje postavlja direktore i upravne odbore Muzeja žrtava genocida i RTS-a, izjasne o tome da li podržavaju ovu sramnu, uvredljivu, pažljivo osmišljenu kampanju umanjivanja broja žrtava Jasenovca i poricanja genocida nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ako ne podržavaju, zašto se o tome javno ne izjasne i zašto dopuštaju da osobe koje u ovoj kampanji imaju najistaknutije uloge i dalje obavljaju naučno i moralno važne društvene funkcije? A, ako srpske vlasti u ovome podržavaju svoje institucionalne izabranike, građani Srbije i srpski narod imaju pravo da znaju šta misle i šta čine njihovi najviši politički predstavnici, te da shodno tome reaguju.

U Beogradu, 9. septembra 2021.

Pokretači protestnog pisma:

  1. Prof. dr Slobodan Bjelica
  2. Prof. dr Vladan Virijević
  3. Prof. dr Dragan Vojvodić, dopisni član SANU
  4. Akademik Ljubodrag Dimić, član SANU
  5. Prof. dr Aleksandar Životić
  6. Prof. dr Miloš Ković
  7. Akademik Vasilije Krestić, redovni član SANU
  8. Dr Ivan Laković, naučni saradnik
  9. Prof. dr Goran Latinović
  10. Prof. dr Draga Mastilović
  11. Doc. dr Dejan Antić
  12. Dr Maja Nikolić, naučni saradnik
  13. Msr Nikola Ožegović, viši asistent
  14. Dr Radomir Popović, naučni savetnik
  15. Prof. dr Mira Radojević, dopisni član SANU
  16. Dr Aleksandar Raković, naučni savetnik
  17. Dr Slavenko Terzić, dopisni član SANU

Potpisnici:

  1. Predrag Adamović, udruženje „Baštionik“, Banjaluka
  2. Prof. dr Slobodan Antonić
  3. Prof. dr Siniša Atlagić
  4. Mr Dušan Babac, autor
  5. Akademik Danilo Basta, redovni član SANU
  6. Dušan Bastašić predsednik UG „Jadovno 1941“
  7. Danilo Bećković, reditelj
  8. Đorđe Bojanić, urednik „Srpske istorije“
  9. Prof. dr Siniša Borović, general potpukovnik
  10. Prof. dr Veljko Brborić
  11. Prof. dr Milan Brdar
  12. Aleksandar Vujović, urednik „Novog Standarda“
  13. Prof. dr Igor Vuković
  14. Vladan Vukosavljević, bivši ministar kulture Republike Srbije
  15. Prof. dr Miodrag Vukčević
  16. Marinko Vučinić, publicista
  17. Branko Vučinić, politikolog
  18. Prof. dr Jelena Gajić
  19. Prof. dr Slavica Garonja Radovanac
  20. Miljan Glišić, reditelj, Snaga naroda
  21. Dragan Davidović, istoričar, direktor sekretarijata za vere RS
  22. Prof. dr Irina Deretić
  23. Spomenka Deretić, novinar
  24. Dr Vladimir Dimitrijević, naučni saradnik
  25. Branko Dragaš, ekonomista
  26. dr Dragana Drakulić-Prijma, viši naučni savetnik Biblioteke Ruske akademije nauka, Sankt Peterburg
  27. Prof. dr Aleksandar Đikić
  28. Prof. dr Darko Ristov Đogo, protojerej-stavrofor
  29. Nikola Živković, publicista
  30. Branko M. Žujović, novinar
  31. Igor Ivanović, publicista
  32. Maja Ilić, akademski slikar
  33. Dr Slobodan Janković, viši naučni saradnik
  34. Doc. dr Jovan Janjić
  35. Prof. dr Aleksandar Jovanović
  36. Prof. dr Bojan Jovanović
  37. Živadin Jovanović, ministar spoljnih poslova SRJ
  38. Miodrag D. Jovanović, prvak opere NP u Beogradu
  39. Prof. dr Zoran Kinđić
  40. Prof. dr Leon Kojen
  41. Zoran Kolundžija, izdavač
  42. Dr Goran Komar
  43. Prof. dr Časlav Koprivica
  44. Milan Korićanac, politikolog
  45. Doc. dr Dušan Krcunović
  46. Emir Kusturica, reditelj
  47. Aleksandar Lazić, Stanje stvari
  48. Prof. dr Aleksandar Lipkovski
  49. Prof. dr Marko Malović
  50. Prof. dr Ilija Marić
  51. Branislav Matić, „Nacionalna revija“
  52. Prof. dr Vera Milanković
  53. Marija Milanković Atkinson, prof. informatike
  54. Nikola Milovančev, publicista
  55. Branimir Nešić, izdavač
  56. Nenad Nikolić, prof. filosofije, menadžer „Kraljevskih gudača Sv. Đorđa“
  57. Prof. dr Slobodan Orlović
  58. Doc. dr Marija Panić
  59. Prof. dr Natalija Panić Cerovski
  60. Prof. dr Dragoljub Petrović
  61. Prof. dr Jovan Popov
  62. Prof. dr Dušan Proroković
  63. Prof. dr Petar Pijanović
  64. Milorad Ravasi, „Radio Čikago“
  65. Prof. dr Mitra Reljić
  66. Prof. dr Branislav Ristivojević
  67. Milan Ružić, pisac
  68. Prof. dr Slobodan Samardžić
  69. Prof. dr Milomir Stepić
  70. Prof. dr Dobrivoje Stanojević
  71. Vesna Tanasković, istoričar umetnosti
  72. Akademik Darko Tanasković, član EANU i diplomata
  73. Marko Tanasković, književnik i publicista
  74. Doc. dr Marko Tmušić
  75. Dr Dragan Hamović, naučni savetnik
  76. Prof. dr Đorđe Čantrak
  77. Doc. dr Duško Čelić
  78. Prof. dr Zoran Čvorović
  79. Dr Svetlana Šeatović, naučni savetnik
  80. Prof. dr Bogoljub Šijaković
  81. Prof. dr Srđan Šljukić
  82. Prof. dr Marica Šljukić
  83. Prof. dr Mihailo Šćepanović

Izvor:


M. Ković: Broj žrtava Jasenovca se sistematski umanjuje

Potpisnici protestnog pisma zahtevaju da odmah prestane javna „licitacija” brojem žrtava logora Jasenovac, smišljena da bi se relativizovao i porekao genocid nad srpskim narodom u NDH

Članovi SANU, profesori savremene nacionalne istorije na univerzitetima u Srbiji i Republici Srpskoj uputili su javnosti protestno pismo zbog umanjivanja broja žrtava Jasenovca u vodećim medijima u Srbiji, rekao je Srni istoričar Miloš Ković, jedan od inicijatora tog pisma, uz poruku da licitacija brojem žrtava ne dolazi u obzir.