Predstavljanje knjige “Splitski evangelijar / Evangeliarium Spalatense” u Splitu
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
i
Književni krug Split
imaju čast pozvati Vas
na predstavljanje knjige
EVANGELIARIUM SPALATENSE
SPLITSKI EVANGELIJAR
Uvodna studija, transkripcija i uspostava teksta, kritički aparat: Mirjana Matijević Sokol, suradnik na transkripciji: Tomislav Galović
Ponedjeljak, 19. prosinca 2016. godine u 12:00 sati
Dvorana I Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
(Put iza Nove bolnice 10c)
Govore:
Prof. dr. sc. Mirjana MATIJEVIĆ-SOKOL
Akademik Nenad CAMBI
Doc. dr. sc. Ivan BASIĆ
Domaćini: Prof. dr. sc. Marko TROGRLIĆ & Prof. dr. sc. Josip VRANDEČIĆ
(Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu)
Evangeliarium Spalatense sadrži latinski tekst četiriju evanđelja. Ta knjiga je evangelijarij (evangeliarium) jer donosi čitav evanđeoski tekst u kanonski utvrđenom slijedu. Splitski evangelijar je najstarija knjiga koja se očuvala na hrvatskome povijesnom prostoru. Integralni tekst je transkribirala M. Matijević Sokol te u kritičkom aparatu utvrdila njegov odnos prema latinitetu prijevoda Vulgate s jedne i utjecaj vulgarnog latiniteta na tekst s druge strane. Pokazalo se da je knjiga pisana u 8. st. na sjeveru italskoga poluotoka (neka obilježja upućuju na Ravenu ili Rim). U kasnijim pripisima se razabiru mlađi slojevi i kulturni konteksti u kojima je Splitski evangelijar igrao svoju osobitu ulogu kao najuglednija knjiga Splitske crkve. Pripisivani su u nju i liturgijski tekstovi kojima se na Bogojavljenje objavljivao datum na koji te godine pada Uskrs, a onda i svečane prisege dalmatinskih biskupa sufragana, u kojima su obećavali poslušnost svojemu metropolitu, splitskomu nadbiskupu. U tim pripisima javljaju se pisma svih razdoblja od 8. do početka 14. st., pa se već time dobiva uvid u razvoj latinskoga pisma u Dalmaciji tijekom toga razdoblja. U pripisima se prepleću kulturne prisutnosti koje su dosezale Split s različitih strana. Iščitava se dalje kako se u tim pripisima susreću dvije stilizacije latinskoga pisma: karolina i beneventana, a kadikad i neko miješano pismo. Splitski evangelijar ovim izdanjem postaje pristupačan svakome tko se potrudi da se upozna s njim, kao istinska stečevina hrvatske kulture.