Drago Roksandić, Vlatka Filipčić Maligec, “Kultura hrvatskog antifašizma. Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom (25.-27. lipnja 1944.)”

Drago Roksandić, Vlatka Filipčić Maligec

 

Kultura hrvatskog antifašizma. Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom (25.-27. lipnja 1944.)

 

Zagreb: Zagrebačka naklada, 2016.

304 str.

70 fotografija

 

Kultura hrvatskog antifašizma ostaje i dalje velika nepoznanica, opterećena ideološkim balastom različitih usmjerenja. Mnoge činjenice s njome u vezi još su uvijek u sivoj zoni “tajnih povijesti” – mistifikacija u funkciji utilitarnih potreba razdoblja poslije 1945. godine. Ključno pitanje u bilo kakvu pokušaju suvremene rekonstrukcije kulturne politike hrvatskog antifašizma je nesumnjivo često spominjani, ali još uvijek nedovoljno istraženi Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom koji se održao od 25. do 27. lipnja 1944. godine.

 

Na njemu su sudjelovali brojni umjetnici, znanstvenici i javni radnici čije će djelovanje umnogome obilježiti daljnji razvoj hrvatske kulture. Događaj je to koji pokazuje da ni u to vrijeme među njima nije bilo jedinstvenih stavova, i u kojem se zrcale neki kasniji sukobi.

 

Već pri samom sazivu Kongresa, tonovi različitih aktera nisu bili usklađeni. Dok je Nazor želio graditi budućnost, okrenuti se mladosti, budućnosti, pobjedi i uskrsnuću, neki od članova Sazivačkog odbora Kongresa zvali su na osvetu. Ova dvojnost često će obilježiti i poratno razdoblje. Nazor se pozivao na umjetničke kriterije, Odbor na političko-propagandne.

 

Autori su pristupili pisanju sa sviješću da jedna knjiga posvećena kulturi hrvatskog antifašizma ne može riješiti probleme koje već generacije povjesničara nisu riješile. Međutim, pošli su od pretpostavke da je moguće, koristeći objavljene i neobjavljene izvore različitih vrsta i provenijencija, napraviti nužan korak naprijed. Ova knjiga je pokušaj da se inovativnijim pristupima Prvi kongres kulturnih radnika stavi u širi kontekst kulture i kulturne politike hrvatskog antifašizma te da se napravi korak dalje u rekonstrukciji priprema i rada Kongresa te kulturnih programa koji su bili njegov sastavni dio, kao i potpunijoj identifikaciji sudionika. Posebna pozornost posvećena je vizualnoj prezentaciji kongresnih aktera i zbivanja.

 

 

O autorima:

 

Drago Roksandić (Petrinja, 1948.) je redovni profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Inicijator je i jedan od utemeljitelja Centra za komparativnohistorijske studije u sastavu Zavoda za hrvatsku povijest istoga Fakulteta. Voditelj je znanstvenog programa Desničini susreti. Boravio je kao gost-predavač na Sveučilištu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na njegovu inicijativu utemeljene su Hrvatsko-francuska povijesna radionica te Hrvatsko-njemačka povijesna radionica, koje kao izborni kolegiji i istraživački projekti djeluju i danas. Godine 1995. konstituirao je i Diplomsku radionicu.

 

Član je uredništva i pokretač različitih biblioteka s područja historiografije. Utemeljitelj je međunarodnoga istraživačkog projekta “Triplex Confinium”, koji je nastao sveučilišnom suradnjom iz Zagreba, Budimpešte i Beča. Bio je istraživač-gost (1991./92.) u Institut für die Wissenschaften vom Menschen u Beču. U četverogodišnjem razdoblju bio je i dopisni član tog instituta kao jedan od utemeljitelja i voditelja dugoročnog istraživačkog projekta “Re-Thinking the Post-War History of Europe”.

 

Kao gost-predavač počeo je surađivati sa Srednjoeuropskim sveučilištem u Budimpešti, a od 1995. godine na istom je sveučilištu dobio status “recurrent associate visiting professor” na History Department i ta suradnja traje do danas.

 

Sudjelovao u radu velikog broja skupova u Europi, SAD i Aziji. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih radova.

 

Vlatka Filipčić Maligec (Zagreb, 1969.) zaposlena je kao muzejska savjetnica u Muzejima Hrvatskog zagorja. Voditeljica je Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici. Diplomirala je jednopredmetnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorandica je na doktorskom studija Hrvatska kultura istog Fakulteta.

 

Koncipirala je više izložaba i za njih pisala i uređivala kataloge, te na brojnim izložbama radila kao stručna suradnica. Koautorica je stalnog postava Muzeja seljačkih buna.

 

Objavljuje znanstvene, stručne i publicističke radove, sudjeluje s izlaganjima na različitim skupovima iz područja kulture, povijesti, muzeologije i kulturnog turizma.

 

Članica je boarda ICOM SEE te uređivačkog odbora edicije Condition of the Cultural and Natural Heritage in SEE.