Znanstveno-stručna konferencija “Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa”

U organizaciji Znanstvenog vijeća za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 27. svibnja u palači HAZU održana je znanstveno-stručna konferencija Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa na kojoj su, uživo i putem interneta, sudjelovali arhitekti, povjesničari umjetnosti, sociolozi, ekonomisti, građevinari, geodeti, seizmolozi i eksperti drugih komplementarnih struka kako bi se ukazalo na višeslojnost problema obnove. U izlaganjima su razmotreni povijesni i baštinski aspekt zagrebačkih potresa 1880. i 2020., buduće perspektive obnove, iskustva dosadašnjeg urbanističkog planiranja na području povijesnog središta Zagreba i smjernice za buduće postupanje, kao i identitetska pitanja urbaniteta, problemi interpolacija u povijesnom ambijentu, problemi održivosti i sigurnosti rekonstrukcije zgrada, teme konzervatorskih ograničenja i kriterija, tretmana javnih prostora, sociološki i ekonomski aspekt te demografski procesi unutar povijesnog središta grada.

Konferenciju je vodio predsjednik Znanstvenog vijeća za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora akademik Branko Kincl, a otvorio ju je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je kazao da potresi otvaraju prilike za novi urbanistički razvoj i nove ideje, što svjedoče primjeri Zagreba 1880., Skoplja 1963., Banja Luka 1969., Dubrovnika  i Kotora 1979. „Nakon potresa 1880. godine Zagreb je nakon nekoliko stoljeća, od nastanka srednjovjekovnih Gradeca i Kaptola, preskočio prag urbanom modernizacijom. Od srednjovjekovnoga maloga grada periferijskih obilježja, krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgrađen je suvremeni srednjoeuropski grad – idealni grad kasnog 19. stoljeća. Bio je to veliki napredak, velik skok u odnosu na dotadašnji grad. Sada, nakon stoljeća i pol, pred novim smo pragom urbane modernizacije. Prilika je, ali i obveza da ga preskočimo. Danas, u očekivanju treće urbane modernizacije Zagreba treba otvoriti tri puta 21. stoljeća, jedan kojim će se reafirmirati blago Gornjega grada te osuvremeniti i osnažiti povijesni idealni Donji grad s prijeloma 19. i 20. stoljeća, drugi kojim će se afirmirati i unaprijediti kulturni krajolik Medvednice, te treći put koji će promatrati Zagreb 21. stoljeća kroz novi urbani razvoj. Sva tri puta traže istodobno i usklađeno promišljanje i djelovanje. Svaki od njih treba imati svoju jasnu viziju, utkanu u viziju cjeline“, rekao je akademik Neidhardt.

Cijeli tekst dostupan je na poveznici:


Odgovori