Predstavljen projekt “Drenig, talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900.-1950.” u sklopu Senata Republike Italije


Muzej grada Rijeke


 


Predstavljanje dokumentarnog filma, izložbe i monografije, Ervina Dubrovića, Drenig, talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900.-1950. u izdanju Muzeja grada Rijeke i talijanskog  izdanja Centra za povijesna istraživanja u Rovinju


 


U sklopu Senata Republike Italije u dvorani Istituto di Santa Maria in Aquirio na Piazza Capranica, u neposrednoj blizini Panteona i Piazze Navona, održano je u petak 14. listopada predstavljanje projekta Muzeja grada Rijeke Drenig – talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900.-1950.


 


Riječ je o projektu koji već traje više godina a započet je suradnjom Muzeja grada Rijeke sa Società di Studi Fiumani iz Rima, te je 2013. priređena istoimena izložba u Muzeju grada Rijeke. Tom je prigodom Società di Studi Fiumani Muzeju donirala izbor od dvadesetak autorskih fotografija i portreta Francesca Dreniga (Rijeka 1892. – Fabriano kod Ancone 1950.), te je zajednički objavljen i dvojezični, hrvatsko – talijanski katalog Drenigova fotografskog rada.     


 


Zahvaljujući nastojanju Hrvatske zajednice u Trstu izložba je naredne godine gostovala u Muzei Civici u Trstu, a upravo održano predstavljanje u Rimu zaokruženo je predstavljanjem obiju izdanja knjige Ervina Dubrovića, hrvatskim (Muzej grada Rijeke 2015.) i talijanskim (Centar za povijesna istraživanja Rovinj 2015), koja su dosad predstavljena jedino u Talijanskoj zajednici u Rijeci.


 


Rimsko predstavljanje pod pokroviteljstvom Senata Republike Italije održano je u organizaciji Hrvatskog veleposlanstva u Rimu i Muzeja grada Rijeke i u suradnji sa Società di Studi Fiumani u Rimu i Centrom za povijesna istraživanja u Rovinju, a posvećeno je dvadesetogodišnjici sporazuma Italije i Hrvatske o pravima manjina.


 


Najzaslužniji za rimsko predstavljanje su osobno talijanski senator Aldo di Biagio i hrvatski veleposlanik Damir Grubiša, koji su i ovom prilikom naročito isticali duge tradicije i važnost razvijenih međunacionalnih odnosa na Jadranu. Predstavnici esula, Amleto Ballarini i Marino Micich, sa svoje su strane isticali dugogodišnji napor što ga ulaže njihova ustanova kao i neskriveno zadovoljstvo sve boljim odnosima između današnje hrvatske i iseljene talijanske Rijeke, važnim primjerom odnosa u suvremenom svijetu, a naročito u kontekstu ujedinjene Europe.


 


Autor projekta i monografije Ervin Dubrović, istaknuo je da je naročito važna briga o multikulturnom nasljeđu Rijeke, kao i suradnja hrvatskih i talijanskih povjesničara na zajedničkim istraživanjima. Izražava i zadovoljstvo i smatra osobitim priznanjem da je njegova interpretacija hrvatsko-talijanskih kulturnih dodira, kao i društvenog i političkog konteksta u doba fašizma i prvih godina poslije Drugog svjetskog rata, što ih obrađuje u svojoj knjizi, posve prihvatljiva i hrvatskoj i talijanskoj strani. Dosad su se interpretacije istih zbivanja s hrvatske i talijanske strane uglavnom bitno razlikovale. Upravo su trezven i priseban pristup povijesnim istraživanjima dvadesetoga stoljeća, koja izbjegavaju ideološke okvire, preduvjet za razvijanje daljnjih plodnih odnosa između hrvatske i talijanske strane.


 


 


Izvor:  http://www.mdc.hr/


 


Odgovori