Izložba “Radićeva/Duga ulica – povijest i život, ljudi i kuće”
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
Krvavi most 2, Zagreb
27.09.2016. – 15.11.2016.
Izložba o Radićevoj ulici, prije zvanoj Duga ulica, prati njenu povijest i ljude, govoreći o kućama i o djelatnostima koje su se u njima odvijale. Bila je to ulica knjižara, tiskara i knjigovežnica. Autorica koncepta i teksta je dr.sc. Snješka Knežević, a Ines Novković autorica je novih fotografija.
O glavnoj zagrebačkoj trgovačkoj ulici 19. stoljeća, nekad Dugoj, danas Radićevoj ulici, dr. sc. Snješka Knežević piše: “Naziv Duga ulica, Longa platea, prvi se put javlja 1806., Vulica Duga i Lange Gasse 1818. godine, dok se 1845. za gornji dio, od Kamenitih vrata do Kipnog/Ilirskog trga upotrebljava naziv Kipna ulica ili Bild-Gasse. Od 1878. čitava se ulica zove Duga, a 1928. preimenovana je u Ulicu Pavla Radića, kad mnoge ulice gube svoja povijesna imena, što će se kao upitna praksa nastaviti do danas. U svojoj višestoljetnoj povijesti Duga ulica najdulje je bila kolna cesta, kako govori naziv: Magna via currualis. Povezivala je Gradec s njegovim podgrađem i s regionalnom prometnicom koja je na trasi Petrinjske ulice preko Trnja vodila do skele na Savi i dalje prema Sisku i jugu, ali i s Medvednicom i selima u njezinu podbrežju. Njezini žitelji bili su najrazličitijih zanimanja i društvenog položaja. Najviše je bilo obrtnika i trgovaca, ali i liječnika i odvjetnika, učitelja i sveučilišnih profesora, činovnika i sudaca, oficira, pa i plemića. Uz trgovine najšire ponude, tu je bilo apoteka, gostionica, kavana i slastičarnica, ali najpoznatija je bila po knjižarama, tiskarama i knjigovežnicama. Od kraja 17. do kraja 19. stoljeća tu ih je djelovalo petnaestak. Na br. 12 u kući klobučara Primusa Kostelca imala je od 1797. sjedište Typographia Novosel, tiskara biskupa Vrhovca. U toj je kući Ljudevit Gaj 1852. otvorio Narodnu knjigarnicu s prilično ambicioznim programom: od ponude knjiga na glavnim europskim jezicima, nota, umjetnina i antikviteta, pribora za pisanje i risanje, uspostavljanja suradnje s knjižarama u domovini i srednjoj Europi te tvornicama svakojakog pribora i galanterije, sve do posebnog cilja: promocije književnosti slavenskih naroda. No zacijelo najvažnija je bila tiskara Karla/Dragutina Albrechta (1824.-1887.). Uz poglavito literarna djela, Albrecht je tiskao tadašnje važne časopise i novine, Dragoljub, Katolički list i Gospodarski list. Glavni trg i Ilica preuzeli su s vremenom sve vitalne i privlačne sadržaje koji su Dugu ulicu u osvit i početkom modernizacije učinili najživljom i glavnom trgovačkom ulicom Zagreba. Kao što je u davnoj prošlosti prometno povezivala Gradec s njegovim, a i kaptolskim podgrađem, tako je bila spona između Gornjega i Donjega grada kada su iz Gornjega grada već iscurili rad i privreda, a Donji ih još nije mogao primiti zato što se tek formirao. Slika koju danas pruža Duga ulica svodi se na njezine kuće, dakle, arhitekturu, koja imaginaciji ipak pruža dosta hrane.”
Izvor: http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/knjiznica-marije-juric-zagorke/78